Život Hrvatice u Padovi: Talijani jako vole druženja, najviše uz prosecco i spritz te odličnu hranu

Prije odlaska na lektorat u Padovu jedna od mojih prethodnica, Maja Cvjetičanin, rekla mi je da je to grad a misura d’uomo, odnosno po mjeri čovjeka. I bila je u pravu! Budući da sam već živjela i radila u Italiji kao lektorica, točnije u Rimu, mogu reći da je Padova uistinu grad vrlo pristupačan za život, što nije bio slučaj s glavnim gradom: osim što javni prijevoz funkcionira, građani koriste bicikle, a kad je lijepo vrijeme, nije loša ideja ni prošetati s jednog kraja grada na drugi.

Bez obzira na to što nije velik grad, Padova nudi pregršt raznolikih aktivnosti i sadržaja za svačiji ukus te međunarodnu atmosferu.

Hrvatski jezik u Padovi uči se na Katedri za hrvatski i srpski jezik pri Odsjeku za jezike i književnost (Dipartimento di Studi linguistici e letterari – DiSLL) još od davne 1937. godine kad je hrvatski počeo poučavati Arturo Cronia u sklopu slavističkih studija. To je najstarija katedra za hrvatski jezik u Italiji.

Lektora na najviše tri godine izabiru zajedno Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske koje predlaže tri kandidata i Sveučilište u Padovi koje odabire jednog od ponuđenih.

Interes za učenje hrvatskoga jezika nije malen. Nastavu u akademskoj godini 2021./22. pohađa 28 studenata raspoređenih u pet skupina. Jezik se uči na preddiplomskom i diplomskom studiju (od A1 do C1 razine). Osim nastave iz lektorata, studenti prate i ostale kolegije iz jezika i književnosti čiji je nositelj profesorica Monica Fin.

Studenti uče hrvatski iz znatiželje, ljubavi prema slavenskim jezicima (mnogi uz hrvatski studiraju ruski, poljski ili slovenski) dok su neki studenti podrijetlom iz Hrvatske. Zbog blizine dviju zemalja, neki studenti nakon završene škole u Hrvatskoj (najčešće u Puli i Rijeci) upišu studij u Padovi. Svaka skupina ima nastavu iz lektorata dvaput tjedno u predavaonici i paralelno na Zoomu za studente koji ne mogu biti fizički prisutni zbog pandemijskih razloga.

Osim klasične nastave, mogu sudjelovati u različitim prevoditeljskim radionicama i natječajima, slušati gostujuće predavače, a prošle godine studenti su sa mnom pratili preko Zooma i predavanja nekih profesora Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Također je vrlo plodonosna suradnja među lektoricama takozvanih malih jezika (osim hrvatskog i srpskog to se odnosi na češki, slovenski, poljski, mađarski i rumunjski) koje zajedničkim snagama organiziraju različite aktivnosti poput čitanja poezije ili fešte svetog Nikole, a ove akademske godine studenti se mogu pridružiti i kazališnim radionicama na jeziku koji studiraju.

Petero studenata na kraju ove godine pokazat će svoja glumačka umijeća na hrvatskome jeziku. Zasigurno će i na proljeće 2022. godine sudjelovati u aktivnostima proslave 800 godina Sveučilišta u Padovi koje je osnovano davne 1222. godine te je jedno od najstarijih sveučilišta u svijetu i drugo po starosti u Italiji (nakon Bologne).

Sveučilište je od samih začetaka bilo zanimljivo mjesto za studij ne samo mnogim poznatim Talijanima, već i brojnim strancima i Hrvatima. Tako je ovdje predavao veliki Galileo Galilei, čija se katedra još uvijek čuva u Palači Bo (sjedištu Sveučilišta), a studirali su Torquato Tasso, Nikola Kopernik, Faust Vrančić, Dimitrije Demeter, Juraj Šižgorić i Dominko Zlatarić. Zanimljiva je činjenica da je na ovom sveučilištu 1678. prvi put na svijetu diplomirala jedna žena, Elena Lucrezia Cornaro Piscopia.

Padovani, gran dottori, kako ih često zovu, odnosno Padovanci, veliki doktori, ne ponose se samo bogatom sveučilišnom povijesti, već i poznatim svetištima svetog Ante Padovanskog i svetog Leopolda Mandića, Kapelom Scrovegni (koja je od 2021. godine na listi UNESCO-ove svjetske baštine), bogatim Botaničkim vrtom osnovanim u 16. stoljeću (najstarijim sveučilišnim vrtom na svijetu, također na listi UNESCO-a) i jednim od najvećih trgova u Europi – Prato della Valle.

Za Talijane na sjeveru kažu da su hladni i rezervirani, što je dijelom istina, no s druge strane kad ih upoznate otkrit ćete da jako vole druženja, najviše uz prosecco i spritz i odličnu hranu. Uz aperitivo nakon posla, dobre specijalitete kao što su baccalà alla vicentina, tiramisù i sarde in saor (što bismo mi u Dalmaciji rekli srdele u sauru) i izvrsne kolege, život u Padovi uistinu je ugodan.

Dražesne srednjovjekovne i renesansne arkade u središtu, kameni mostovi i bicikli, mnogobrojne tržnice na otvorenom, blizina Venecije i prekrasnih izletišta samo su malen dio onoga što Padova uistinu jest i onoga što nudi. Ali da bih sve ispričala i opisala, potrebno je nešto više od dvije stranice.

Vini Mušac, Hrvatska matica iseljenika

Vini Mušac rođena je 1986. godine u Splitu. Nakon završene opće gimnazije u Omišu, upisuje studij kroatistike i talijanistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je kao profesorica u Hrvatskoj nastavi u Francuskoj Republici, kao nastavnica u Osnovnoj školi Jesenice – Dugi Rat, u različitim školama stranih jezika poučavajući talijanski jezik i hrvatski za strance te kao lektorica na Sveučilištu La Sapienza. Radi i kao prevoditeljica s talijanskoga jezika te povremeno kao turistički vodič za talijanski i francuski jezik. Dodatno se školovala na tečajevima talijanskog jezika i kulture u Školi Dante Alighieri (Castelraimondo, Marche) i na Sveučilištu u Udinama. Godine 2019. prijavljuje se za mjesto lektorice na Sveučilištu u Padovi, gdje radi i danas. U slobodno vrijeme uživa u putovanjima, pisanju bloga i fotografiranju.

Ključne riječi #Hrvati u Italiji #lektorati hrvatskog jezika #Vini Mušac