Priča iz Argentine
FOTO: Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić
Predstavljamo Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić iz Buenos Airesa, domaćina sljedeće Krunice Hrvata svega svijeta koja je na rasporedu u subotu, 1. travnja.
Prvi povijesni podaci o Hrvatima na području tadašnje Argentine spominju hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je ondje doselio 1748. godine.
Vjerujem da su rijetki u Hrvatskoj (a i među Hrvatima u svijetu) čuli za Augusta Frajtića. Nije to baš slučajno. On je bio i ostao prešućen (kao i mnogi drugi) jer se u (pr)osudama vlastodržaca našao na „pogrešnoj strani povijesti” – bio je hrvatski domoljub. Augusta Frajtića „susreo” sam kad sam pripremao knjigu Hrvatska mala […]
Plantić je rođen u Zagrebu 1720. Bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 kilometara udaljenom od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768., jedno vrijeme obnašao je i dužnost rektora Colegio Nacional u Buenos Airesu.
Nakon njega u Argentinu 1929. godine stigao otac Leonard Rusković. Za useljavanje Hrvata nakon Drugog svjetskog rata najzaslužniji je fra Blaž Štefanić koji je ovdje došao 1939. kao misionar. Na poticaj iz Rima početkom 1946. počeo je djelovati na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije. Uputio je tadašnjem predsjedniku Argentine generalu Juanu Domingu Peronu četiri memoranduma u kojima je molio da se dopusti masovno useljavanje Hrvata u Argentinu. I tada je odobren ulazak 35 tisuća Hrvata.
Mato Šimunović živio je u svom rodnom Vrgorcu u Dalmaciji, kamo se vratio nakon maratonskog lutanja po svijetu. A da je ono doista bilo maratonsko najbolje svjedoči njegov dnevnik koji potvrđuje da je punih 19 godina putovao oko globusa i da je u tom vremenu posjetio 70 zemalja i prevalio čak 360 tisuća kilometara. Mato […]
Nakon Drugog svjetskog rata u ovu zemlju stiglo je četrdesetak hrvatskih izbjeglih svećenika. Podignuto je Hrvatsko vjersko središte “Sv. Nikola Tavelić”, mjesto vjerskog okupljanja i središte svekolike djelatnosti Hrvata u Argentini.
Kamen temeljac novog centra 1973. položili su franjevci iz zadarske Provincije Sv. Jeronima, a četiri godine kasnije zaslugom fra Line Pedišića i fra Marijana Zlovečere završila je izgradnja središta pod čijim krovom od tada hrvatsku riječ i kulturu vjerno čuvaju mnogobrojna hrvatska društva. Tu su Hrvatski caritas, Međudruštveni odbor, Mala škola, Dopunska škola hrvatskog jezika i kulture za osnovnoškolce, Hrvatski tamburaški Ansambl Bosna, Društvo hrvatskih katoličkih srednjoškolaca i sveučilištaraca i Čuvari hrvatskog folklora.
Hrvatski franjevci oduvijek su bili glavni promotori očuvanja hrvatskog identiteta naših zajednica u svijetu. Stoga i ne čudi da su ugradili vjeru i trajnu vezu s domovinom u biće hrvatske zajednice u Buenos Airesu.
Fra Lino Pedišić bio je delegat hrvatskih misionara i glavni tajnik Argentinske katoličke komisije za izbjeglice. Dugo je tu hrvatsku župu vodio pokojni fra Ilija Kozina kojeg je naslijedio fra Ivan Gavran.
Više od 20 godina fra Josip Peranić vodi centar, a osnovao je i Hrvatsku župu Sv. Leopold Mandić u San Justu. Svaki dan u hrvatskom središtu, popularno nazvanom Tehar, slavi se sveta misa. Nedjeljom se okupi najveći broj vjernika, a u crkvenom zboru sudjeluje nekoliko naraštaja potomaka Hrvata i to je ključ uspjeha ovoga središta – povezivanje i aktivno djelovanje članove hrvatske zajednice u raznim društvima.
Biti umjetnik, pjesnik, pisac i kulturni djelatnik nije lako! Ovo posebice vrijedi za ljude koji stvaraju ne na svojoj rodnoj grudi, nego “pod tuđim nebom”, i još ako su prisilno odsječeni od kulturne matice svog naroda i domovine. Jedan od takvih bio je i Vinko Nikolić, najpoznatiji hrvatskih kulturni djelatnik izvan domovine nakon Drugog svjetskog […]
U Argentini djeluju i hrvatske časne sestre: od 1934. zagrebačke Sestre Milosrdnice, a od 1946. i Kćeri Milosrđa iz Blata na Korčuli. I jedne i druge rade na području školstva i bolničke njege. Sestre Milosrdnice na Dock Sudu u predgrađu Buenos Airesa vode Zavod Krista Kralja. Kćeri Milosrđa zadužene su za hrvatski starački dom u mjestu Cortines, 70 kilometara udaljenom od Buenos Airesa.
Zagrebačke Sestre Milosrdnice u hrvatskoj zajednici u Buenos Airesu postavile su temelje Hrvatske male škole. Danas vode školu skupina volontera i profesora koji dolaze iz Hrvatske i koji predano nastavljaju školovati djecu trećih i četvrtih naraštaja Hrvata prenoseći im jezik, kulturu i vjeru.
Hrvatski franjevci godinama su vodili školu Kardinal Stepinac u gradu Hurlinghamu. Nadbiskup grada Mercedes postao je 1997. mons. Milan Ognjenović, sin majke Hrvatice i oca Crnogorca. Nadbiskup grada Parana (provincija Entre Rios) je mons. Stanislav Karlić, sin hrvatskih roditelja. U Argentini ima oko 60 katoličkih biskupa, a krajem 1996. Hrvat mons. Karlić izabran je za predsjednika Argentinske biskupske konferencije.
Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Zanimljivo je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim državama Latinske Amerike i postoji vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu.
Kod argentinskih Hrvata uobičajene su izjave kako im srce podjednako kuca za dvije domovine. Takvo stajalište očekivao sam i od Carmen Vrljičak, poznate novinarke i spisateljice iz Buenos Airesa. No, iznenadila me svojim čvrstim stajalištem… “Na pitanje što sam po nacionalnosti još sam u osnovnoj školi izjavljivala da nisam Argentinka već Hrvatica. Moji prijatelji dotad […]
Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice, zbog čega su dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.
