Vladimir Novak
FOTO: Hrvatska matica iseljenika
Kako mnogi Hrvati na sjevernoameričkom kontinentu nisu mogli dolaziti u domovinsko svetište Mariju Bistricu, odlučili su 1966. godine sagraditi jedno stalno svetište u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država – Washingtonu. Prijedlog je potekao od članstva Hrvatske katoličke zajednice (Croatian Catholic Union) na 15. konvenciji koja je održana 16. rujna 1966. u Detroitu.
Slavko Vorkapić još je jedan uspješan i talentirani Hrvat čije je ime ušlo ne samo u povijest američke nego i svjetske kinematografije, a kojem se zbog njegovih vrijednosti pokušala nametnuti svaka narodnost osim hrvatske. U tome su bili vješti tzv. “kulturni atašei” jugoslavenskih ambasada. U američkom Nacionalnom arhivu u Washingtonu D. C., pod brojem S-4322, […]
Ideja je s oduševljenjem i jednoglasno prihvaćena pa se odmah pristupilo i prikupljanju potrebnih sredstava diljem Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Već godinu dana poslije izvršena je prva uplata, a 9. studenoga 1970. godine službeno su otvorene i posvećene dvije hrvatske kapelice u velikom američkom nacionalnom svetištu u Washingtonu gdje su zastupljene i druge nacionalnosti. Kapelice je posvetio hrvatski kardinal iz Zagreba dr. Franjo Šeper. Od tada se svake godine organiziraju hodočašća poput onih u Mariji Bistrici u starom kraju.
Posebno se mogu spomenuti tri hodočašća: godine 1976. za vrijeme američkog bicentenijala kada su za hrvatske predstavnike u Bijeloj kući održana primanja kod tadašnjeg predsjednika Forda, zatim 1978. kada je svečanosti proslave 13 stoljeća kršćanstva među Hrvatima predvodio kardinal Franjo Kuharić i 1990. kada je u spomen 20. obljetnice kapelica hodočašće predvodio šibenski biskup msgr. dr. Srećko Badurina.
Ovo veliko američko narodno svetište Blažene Djevice (The National Shrine of Immaculate Conception) sagrađeno je na zemljištu Katoličkog sveučilišta Amerike i to na uglu četvrte i Michigan avenije u sjevernoistočnom dijelu Washingtona. U dvokatnoj crkvi ima 57 kapelica koje su razne etničke grupe sagradile u počast Blažene Djevice. Dvije hrvatske kapelice nalaze se na donjem katu. Ispred glavnog ulaza u ovu velebnu crkvu stoji skulptura koja predstavlja čin posvećenja, rad našeg slavnog umjetnika Ivana Meštrovića i njegova učenika Josipa Turkalja.
Prvi čovjek koji je oko 1872. godine počeo u dolini Pajaro u sjevernoj Kaliforniji saditi i uzgajati jabuke, bio je Hrvat Mark Rabasa. Njegov su primjer slijedili i neki drugi Hrvati pa su započeli pravu veliku industriju, ne samo jabuka nego i drugog voća, povrća, grožđa… Podigli su hladnjače, sušione i posebne zgrade za pakiranje […]
Kip prikazuje Svetu Mariju s dva anđela koji kao da je žele podići prema nebu. Također izvana, na istoj građevini, ali na suprotnoj strani, nalazi se još jedan Meštrovićev kip Svete Marije – Kraljice Mira. Tu skulpturu od vapnenca, visoku šest metara, hrvatski umjetnik izradio je pet godina prije smrti – 1957.
Unutrašnjost crkve toliko je veličanstvena da je to gotovo nemoguće opisati. Mora se osobno vidjeti i doživjeti. Na zidovima su prekrasni mozaici, a svod goleme kupole čudesno je lijep.
Dvije su hrvatske kapelice jedna nasuprot drugoj. Nešto veća i impresivnija je zavjetna kapelica Majke Božje Bistričke, a druga nosi naziv Majke Božje Kraljice Mira. Oba središnja kipa Bogorodice isklesao je iz talijanskog trani maramora Josip Turkalj iz Clevelanda.
Ispod jednog kipa Gospe mogu se pročitati stihovi Vlatka Mačeka koji je kao emigrant živio i umro u Washingtonu:
Rad ljubavi svog božanskog Sina
Majko Božja – Kraljice Hrvata
Moli Boga, da nam Domovina
Postigne slobodu bez rata.
Ni u jednoj knjizi o američkim Hrvatima nisam naišao na ime slikara Paula Milosevicha pa s ovih nekoliko riječi želim ispraviti taj nedostatak. Riječ je o umjetniku koji je tijekom gotovo 40-godišnjeg stvaralačkog rada oslikavao ne samo život u jugozapadnim državama Amerike – Kalifornije, Colorada, zapadnog Teksasa i Novog Meksika, nego i u Europi, posebno […]
No, izgleda da se sloboda vrlo rijetko postiže bez rata i žrtava.
Vladimir Novak
