Upoznajmo hrvatsku katoličku zajednicu u Aalenu i Heidenheimu

Predstavljamo Hrvatske katoličke zajednice “Bl. Alojzije Stepinac” u Aalenu i “Srce Isusovo” u Heidenheimu an der Brenz, domaćina sljedeće Krunice Hrvata svega svijeta koja je na rasporedu u subotu, 22. travnja.

Pedesetih godina prošloga stoljeća u zemljama Europe, pogotovo u gradovima Njemačke, tisuće je Hrvata pronašlo svoje zaposlenje, a velik ih se broj smjestio u Baden-Württembergu. Ta država obuhvaća Freiburšku nadbiskupiju i Biskupiju Rottenburg-Stuttgart u kojoj se sada nalazi čak 97 hrvatskih katoličkih misija.

U Aalenu je misija osnovana 18. studenog 1969. Prvi dušobrižnik bio je velečasni Marko Bakočević, svećenik Barske biskupije, koji je preminuo u Schwäbisch Gmündu u egzilu te je pokopan na tamošnjem mjesnom groblju.

Samo je područje misije iznimno veliko, a obuhvaća Heidenheim, Aalen, Ellwangen, Crailsheim, Gerabronn, Schorndorf, Schwäbisch Hall i Schwäbisch Gmünd. U vrijeme osnutka na tom je području bilo oko deset tisuća hrvatskih vjernika. Sve spomenute gradove tada je obilazio don Marko Bakočević sa željom da u što većoj mjeri okupi hrvatske vjernike, a u tome mu je do svibnja 1971. pomagao socijalni radnik Mirko Vidačković.

Na mjesto Mirka Vidačkovića dolazi Mato Šegrt koji je do 1973. godine pomagao don Marku u pastoralnom radu misije, da bi iste godine preuzeo brigu za Hrvate u sklopu novoosnovane Socijalne službe njemačkog katoličkog Caritasa u Aalenu. U to doba područje misije je podijeljeno: Schorndorf, Schwäbisch Hall i Schwäbisch Gmünd predstavljaju zasebnu misiju u kojoj, sve do svoje smrti, ostaje djelovati don Marko Bakočević, a u Aalen dolazi fra Kruno Vukušić iz Provincije Presvetog Otkupljenja.

Godine 1973. fra Kruno Vukušić imenovan je župnikom misije Aalen – Heidenheim i tu će djelovati sljedećih deset godina te će na različitim mjestima služiti nedjeljne svete mise za hrvatske vjernike. Otac Kruno učinio je i nešto posebno za život hrvatske zajednice – u Biskupijskom svetištu Majke Božje u Ellwangenu na Schönenbergu pokrenuo je hrvatsko hodočašće za područje svoje misije i okolice.

U siječnju 1983. godine u misiju Aalen dolazi župnik vlč. Josip Grošić koji je prije toga bio misionar u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu. U isto vrijeme Krunoslava Juvančić imenovana je pastoralnom suradnicom. Bilo je to novo osvježenje za misiju koja u tada još uvijek broji dvije i pol tisuće vjernika.

Uz svakodnevne pastoralne obaveze, redovito održavanje vjeronauka u gradovima Aalen, Heidenheim, Giengen i Gerabronn, župnik Grošić i pastoralna suradnica Krunoslava neumorno posjećuju obitelji. Sve je to urodilo plodom te se pokazala potreba za prostorijama u kojima će se u slobodno vrijeme moći okupljati vjernici.

Okupljanje počinje u crkvi sv. Mihaela u kojoj ispočetka stanuje svećenik. No već 1. siječnja 1984. otvoren je centar u srcu grada Aalena, u zgradi gdje je cijeli kat od 250 četvornih metara bio novi dom hrvatskim vjernicima. Vlasnici zgrade, bogata obitelj Spiegler, bili su skloni Hrvatima pa je Biskupija za hrvatsku misiju sklopila povoljan ugovor na gotovo neograničeno vrijeme korištenja. Četiri godine kasnije, 18. veljače 1988., pronađene su i prostorije u Heidenheimu u blizini crkve sv. Marije. I u ovom je slučaju Biskupija financirala uređenje tako da je misija dobila dva ureda i dva centra za okupljanje.

Dragovoljnim radom mnogi su hrvatski majstori uređivali nove prostorije u kojima su se svakodnevno sastajali vjernici i rado se okupljali na kulturnim priredbama. Ti su prostori postajali mjesta za zabave, krštenja i ostale obiteljske prigode. Nove mogućnosti značile su i novi stil pastoralnog rada. Zaslugom pastoralne suradnice Krunoslave Juvančić proširena je i kulturna djelatnost misije s obzirom na to da je ona uz držanje vjeronauka poučavala i djecu sviranje i vježbanje folklora.

U Heidenheimu i Aalenu naši se ljudi zapošljavaju mahom u tvornicama stakla i fine optike Carl Zeiss. Muškarci su se većinom zapošljavali u građevinskim tvrtkama i tvornicama građevinskog materijala.

Osim svagdanjeg kruha i nedjeljne mise naš je čovjek tražio još nešto: nedostajao mu je društveni život. Vjernici su se u početku sastajali u podrumskim prostorijama Sv. Mihaela i tu je započinjao pravi društveni život koji se ubrzo lijepo razvio. Tada su počeli odzvanjati i prvi trzaji tamburica Antuna Petravića i Stjepana Semenjuka.

Vjeroučiteljica Krunoslava Juvančić počela se stručno baviti folklorom. Među gastarbajterima otkriveni su i glazbenici, trebalo ih je samo okupiti i uštimati prve žice. Grupu su vodili Stjepan Kralj Pepić i Goran Remenar.

Godine 1983. osnovana je Kulturna zajednica misije Branimir. Zaslugom župnika Grošića hrvatsko ime je zapisano u općinama gradova Aalena i Heidenheim. Zasvirala je hrvatska tamburica, zaredale su se proslave Nikolinja, Martinja, Majčinog dana, sudjelovanja na proslavama Reichstädter Tage u Aalenu i Straßenfest u Heidenheimu.

Jedan od prvih nastupa folklorne skupine bio je 1984. godine na svečanoj proslavi 15 godine djelovanja Hrvatske katoličke misije u Aalenu i Heidenheimu. Toga dana posvećen je i dom misije, a priređena je i izložba ručnih radova. Folklorna i glazbena skupina tada dobiva ime Branimir i nakon toga uvijek ističe da su za njezin osnutak zaslužne hrvatske katoličke misije.

U vrijeme dok Hrvatska još nije postojala kao priznata država, Branimir je dokazivao da na ovim prostorima Hrvati djeluju kao brojna nacionalna skupina. Odazivali su se svakom pozivu, ni jedna prilika nije propuštena. Fešta za strance postala je pravi Ausländerfestival u Aalenu, a program skupine Branimir bio je vrlo atraktivan i jedan od najboljih. Nerijetko bi i sami organizatori prihvatili folklorni izazov Branimiraca i hvalili hrvatsko rodoljublje ove mladeži.

Svakog prvog petka služe se mise u čast Srca Isusova u Heidenheimu. Uz klanjanje i razmatranje pred Presvetim. Štovatelji Srca Isusova vjernici sudjeluju na pobožnosti prvih petaka štujući ga kao moćnog zaštitnika u svim potrebama, a osobito kao zaštitnika obitelji, djece i bolesnika. Tako se zajednica priprema i za samu Svetkovinu Srca Isusova kada se slavi patron zajednice u Heidenheimu. U vremenu korizme svake se nedjelje slavi pobožnost križnog puta na kojoj sudjeluju mnogi vjernici. 

Dani kruha, odnosno Dani zahvalnosti za plodove zemlje, obilježavaju se svake godine tijekom listopada. Djeca i mladi redoviti su i aktivni sudionici mjesečnih dječjih misa i vjeronauka. U Heidenheimu već nekoliko godina jednom se mjesečno slavi dječja misa, sa službeno odobrenim dječjim kanonom, u kojoj i djeca i roditelji sudjeluju u ispitu savjesti, čitanjima, molitvi vjernika i pjevanju. Također, svi budući prvopričesnici i krizmanici prolaze pripravu za sakramente ispovijedi, prve svete pričesti i krizme.

Povodom 50. godišnjice kapele svetog Mihaela tamošnji Hrvati pružili su veliki doprinos svojim sudjelovanjem i u liturgijskom dijelu, ali i sa specijalitetima koje su vješte i marljive ruke pripremile. Bio je to još jedan dokaz da su uvijek spremni pomoći.

“Budući da smo male zajednice, teško ili nikako ne bismo mogli preživjeti godinu dana sa sredstvima koja nam pripadaju od Biskupije jer smo na najnižoj stopi zbog malog broja vjernika koji stanuju na području naših zajednica. Tako mnoge aktivnosti zauzetih vjernika doprinose, uz duhovnom, i našem materijalnom boljitku. Zato želim reći veliko hvala svima vama koji ulažu iznimne napore za pomoć u radu naših zajednica”, rekao je vlč. Vilim Koretić, voditelj ovih hrvatskih zajednica.

Trčanje, zagrijavanje, razgibavanje, u kolu, pa u parovima, sve je to samo dio atmosfere koja vlada gotovo svaki utorak i svaku subotu u prostorijama ove hrvatske katoličke zajednice.

Monografija o Hrvatskoj katoličkoj misiji u Aalenu nastala je nakon 50 godina njezina djelovanja. U tom razdoblju misija je svojim djelovanjem i brojnim aktivnostima ispunila primarnu zadaću te očuvala vjerski, kulturni i nacionalni identitet svoga naroda.

Kroz humanitarnu pomoć, osobito u vrijeme Domovinskog rata i ostvarenja stoljetne težnje hrvatskoga naroda za svojom samostalnošću, posebnu ulogu odigrali su Hrvati u iseljeništvu, a među njima i Hrvatska katolička misija Aalen. Velike količine pomoći misija je poslala u lijekovima, hrani, odjeći, a neizostavna je bila i novčana pomoć. Istodobno, misija se neprestance trudila širiti istinu o Domovinskom ratu, o stradanju nevinih Hrvata i progonima s njihovih ognjišta. Iz ratom zahvaćenih područja brojni su stradalnici potražili utočište upravo na području ove misije.

Hrvatske katoličke zajednice “Bl. Alojzije Stepinac” u Aalenu i “Srce Isusovo” u Heidenheimu an der Brenz od 1997. vodi vlč. Vilim Koretić, svećenik Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Ključne riječi #Hrvati u Aalenu #Krunica Hrvata svega svijeta #vlč. Vilim Koretić