Hrvatski socijalni tjedan
FOTO: IKA
Na panelu Iseljavanje I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna, bilo je riječi o problemu stambenog zbrinjavanja koji utječe na iseljavanje te o iseljavanju hrvatskih državljana u Njemačku, piše IKA.
Plenarnim predavanjima na temu “Useljeništvo i povratništvo” – održanim u petak u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, u kojima su govornici predstavili aktualna iskustva i izazove u pitanjima useljeništva i povratništva, kao i komparativne javne politike povezane uz ovu tematiku – završen je prvi dan Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, javlja IKA. Prvo predavanje održala […]
„Stan je temeljna čovjekova potreba, a stambena kriza u različitim vidovima negativno utječe na zasnivanje obitelji te time i na biološku reprodukciju”, istaknuo je prof. dr. Gojko Bežovan u izlaganju o stambenom zbrinjavanju.
Rekao je kako imamo ozbiljan problem u zemlji da ljudi koji rade u hrvatskoj izvršnoj vlasti nemaju kapacitet za sudjelovanje u procesima europeizacije i to je jedan od ključnih razloga zašto se ne povlači europski novac. Istaknuo je kako su izazovi stambenog zbrinjavanja neuređeno tržište privatnog najma stanova, prenamjena stanova u apartmane, stanovanje s roditeljima i stambena deprivacija. Naglasio je kako više od 40 posto naših sugrađana u Hrvatskoj živi u uvjetima prenaseljenosti.
„Na stambenom tržištu kod nas se efektivno pere novac. To je jedan od ozbiljnih razloga zašto rastu cijene stanova”, otkrio je prof. dr. Bežovan.
Rekao je i kako je cijena stanova očita, a rast će i cijena stanovanja jer u dogledno vrijeme će poskupjeti i energenti. Prema rezultatima EUROSTATA, 50 posto naših sugrađana teško podmiruje troškove stanovanja. S rastom troškova, tvrdi prof. dr. Bežovan, imat ćemo dodatne probleme, a tu je i problem teško sagledivih učinaka potresa. Nadalje, naglašava kako pored svega tema stambenog zbrinjavanja nije tema javnih rasprava.
Ističe kako smo u Hrvatskoj donijeli strategije za mnoge stvari, ali nikad nismo donijeli za stanovanje i stambenu politiku.
Tekstovi evanđelja govore svim stoljećima. Postavljaju temeljna pitanja života. Pretposljednje listopadske nedjelje čujemo pitanje koje odzvanja cijelim životom: „Što hoćeš da ti učinim?“ Odgovorom na “što hoćeš?” čovjek određuje svoj put. U evanđeljima Krist nastavlja pitati i nas. Uvijek je to pitanje konkretno i konkretnoj osobi, kao što i ovaj slijepac ima ime i zna […]
Na pitanje što bi Crkva mogla poduzeti na ovu temu, navodi: zagovarati izradu programa stambene politike koji bi podmirivali potrebe ranjivih društvenih skupina, uložiti dio zemljišta koje ima u svom vlasništvu za obiteljsku stambenu gradnju, neiskorištene crkvene objekte prenamijeniti za smještaj učenika ili studenta.
„Najpogubniji je hrvatski iseljenički val u Njemačku nastao ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine. Tada u velikom broju iseljavaju mlade obitelji s djecom, što se uvelike negativno odražava na demografsko stanje u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini”, istaknuo je u izlaganju dr. Adolf Polegubić, govoreći o iseljavanju hrvatskih državljana u Njemačku.
U izlaganju se služio aktualnim podacima njemačke Savezne statističke službe iz Wiesbadena te statistikama Katoličke Crkve u Njemačkoj pa je između ostaloga, napomenuo da je od 2010. do 2020. u Njemačku odselilo 426 845 Hrvata, a samo u deset godina broj se popeo za više od 200 tisuća.
Istaknuo je da danas u Njemačkoj djeluje 97 hrvatskih katoličkih misija i zajednica. Ne smije se zaboraviti i na višeslojnost Hrvata u Njemačkoj s obzirom na više hrvatskih naraštaja koji danas žive i djeluju u toj zemlji. U zaključnom dijelu donesene su prognoze mogućeg djelovanja Hrvata u Njemačkoj u budućnosti.
Osmi je ovo članak koji objavljujem za portal Dijaspora.hr, za svoju bezimenu kolumnu. Polazna zamisao bila je progovoriti o našim manama i slabostima, tako da prosječno upoznat čitatelj dobije i neku drugu, alternativnu sliku o aktualnoj situaciji u kojoj se nalazi hrvatski narod. Nije jednostavno pisati za dijasporu, posebno zato što dijaspora nije jedna monolitna […]
„Što će se dogoditi kad u Njemačkoj ne bude dovoljno hrvatskog pastoralnog osoblja? Hoće li se Hrvati u budućnosti uspješno integrirati u njemačko društvo ili će nestati u asimilaciji? Sve su to izazovi o kojima bi trebalo voditi računa već sada, kako sutra ne bi bilo kasno. Očekuje se više potpore od matičnih država, RH i BiH, i od domovinske Crkve”, napomenuo je dr. Polegubić, naglasivši da je dobro da se organiziraju ovakvi skupovi i traže rješenja, s čime se trebalo početi puno ranije, javlja IKA.
