Tko su bili vizionari hrvatske slobode i neovisnosti koji su djelovali oko emigrantskog časopisa Hrvatske revije?

Ove godine obilježavamo 110. obljetnicu rođenja pjesnika Vinka Nikolića, glavnoga urednika i izdavača Hrvatske revije, kao i 20 godina od prerane smrti Tihomila Radje, ekonomista i književnoga kritičara – koji su bili glavni organizatori dvaju poznatih simpozija Hrvatske revije, održanih u Švicarskoj 1968. i 1971. godine.

S njima sam dugo surađivao i obojica su mi bili dragi prijatelji koji su više puta sjedili za mojim obiteljskim stolom, stoga im posvećujem ovaj detaljan prikaz obaju simpozija, s popisom svih imena poznatih sudionika, ali i anonimnih, onih koji su bili prisutnih na tim simpozijima, kao i onih koji su poslali svoja izlaganja.

Riječ je o konspirativnom krugu vrsnih hrvatskih intelektualaca i disidenata u emigraciji na Zapadu iz doba hladnoga rata, uzročnika onodobne podjele svijeta, dok im je u domovini bila ograničena sloboda umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva te političkog djelovanja.

Prvi simpozij Hrvatske revije održan je u Švicarskoj, u predalpskom selu Grandvillardu u hotelu Vanil-Noir, pod naslovom Hrvatska danas i sutra, a koji je trajao od četvrtka 29. kolovoza do nedjelje 1. rujna 1968. godine. Od 15-ero sudionika, trojica nisu bila prisutna, nego su svoja izlaganja poslali, a od 12 prisutnih jedan je bio anonimni Govornik iz domovine (1), koji je održao jedno predavanje te sudjelovao u zajedničkoj raspravi na temu Orijentacija omladine: angažiranost i budućnost, o kojoj je napisao tekst kao Govornik iz domovine (2) za knjigu, tj. zbornik radova s toga simpozija Hrvatska danas i sutra.

ELITA U GRANDVILLARDU

Pisane priloge poslali su: Ivan Babić, Eugen Laxa i Stanko Vujica, a prisutni sudionici bili su: Nikola Čolak, Vinko Grubišić, Hrvoje Jurčić, Mate Meštrović, Vinko Nikolić, Luka Petković, Jure Petričević, Bogdan Radica, Tihomil Radja, Gvido Saganić i Mirko Vidović te – kako je već navedeno – Govornik iz domovine (1) i Govornik iz domovine (2), a riječ je zapravo o istoj osobi. Kako sam kasnije doznao, bio je to Neven Šimac koji mi je to osobno potvrdio.

Zagrebački dnevni list Vjesnik objavio je 26. IV. 1972. da je „prof. Mladen Bošnjak (60) prisustvovao na simpoziju Hrvatske revije pod nazivom Hrvatska danas i sutra u švicarskom gradu Evilardu“. Međutim, sudionik simpozija Tihomil Radja napisao je u Hrvatskoj reviji br. 3/4 1997., str. 519. – 523., da je simpozij održan u selu Grandvillardu te da je Mladen Bošnjak zaista bio na tom simpoziju, a živući sudionici to potvrđuju i kažu da je Bošnjak bio promatrač, ali ne i sudionik simpozija.

Na prvom simpoziju Hrvatske revije, koji je održan u švicarskome Grandvillardu u hotelu Vanil-Noir, sudjelovali su izlagači kojima u nastavku navodimo osnovne biografske podatke s naslovom teme koju su izlagali:

1. Ivan Babić (Sveti Ivan Žabno, 15. XII. 1904. – Torremolinos, Španjolska, 6. VI. 1982.)
   Reperkusije vojno-političke situacije u svijetu na hrvatski problem
2. Nikola Čolak (Janjevo, Kosovo, 14. IV. 1914. – Padova, 23. VIII. 1996.)
   Odlučivanje o vlastitoj sudbini
3. Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, BiH, 5. IV. 1943.)
   Neki problemi duhovnog kontinuiteta hrvatske poslijeratne književne generacije
   Odgoj – Proces otvaranja naciji
4. Hrvoje Jurčić (Bjelovar, 25. IV. 1943.)
   Razmišljanja o hrvatskoj omladini
5. Eugen Laxa (Zagreb, 4. VI. 1916. – São Paulo, 24. XII. 2000.)
   Povijesno-politički okviri jučerašnje Hrvatske: Stranke i vođe
6. Mate Meštrović (Zagreb, 13. IX. 1930.)
   Različiti vidovi dijaloga s hrvatskim komunistima i realne političke mogućnosti danas
7. Vinko Nikolić (Šibenik, 2. III. 1912. – Šibenik, 12. VII. 1997.)
   Hrvatski nacionalno-umjetnički kriteriji za hrvatsku kulturu i umjetnost
8. Luka Petković (Gradište kraj Županje, 15. X. 1908. – Chicago, 13. II. 1992.)
   Znanstveni marksizam i ekonomska reforma
9. Jure Petričević (Starigrad – Paklenica, 6. X. 1912. – Brugg, Švicarska, 24. II. 1997.)
   Ekonomski sustav – danas i sutra; osvrt na neka osnovna pitanja
   Hrvatska država u jadransko-podunavskoj gospodarskoj zajednici
10. Bogdan Radica (Split, 26. VIII. 1904. – New York, 5. XII. 1993.)
    Opći položaj Hrvatske
    Hrvatska u budućem razmještaju Evrope
11. Tihomil Radja (Sinj, 2. III. 1928. − Sion, Švicarska, 19. III. 2002.), pokopan u Sinju
    Potreba prospektivnoga gledanja na hrvatske narodne probleme
12. Gvido Saganić (Miholašćica, Cres, 30. X. 1932. – Zagreb, 3. IX. 1994.), pokopan u r. selu
    Pravni odnosi između Crkve i Države u SFRJ i budućoj Hrvatskoj Državi
13. Neven Šimac (Osijek, 6. XII. 1943.) – Govornik iz domovine (1 i 2)
    Evolucija nekih vidova hrvatskoga pravnog života – Govornik iz domovine (1)
    Orijentacija omladine: angažiranost i budućnost – Govornik iz domovine (2)
14. Mirko Vidović (Bila, BiH, 31. XII. 1940. – Valence, Francuska, 13. X. 2016.), pokopan u Bili
    Današnja predodžba hrvatske kulture
    Otuđenje kao posljedica primijenjenog marksizma
    Eksperimentalna generacija jugoslavenskog komunizma
15. Stanko Vujica (Busovača, BiH, 27. XI. 1909. – London, Kanada, 5. IX. 1976.)
    Filozofski marksizam i ideološko previranje u Hrvatskoj.

Jedan od promatrača bio je bibliotekar i publicist prof. Mladen Bošnjak (Zagreb, 5. IX. 1912. – Konstanz, Njemačka, 1. VII. 1978.).

Podsjetimo, Knjižnica Hrvatske revije objavila je o ovom simpoziju knjigu (zbornik radova) naslovljenu Hrvatska danas i sutra, Ciklus Ljudi i krajevi, Knjiga V., u kojoj su objavljena sva izlaganja. Izišla je iz tiska 30. lipnja 1969. u Münchenu, na 296 stranica.

SIMPOZIJ U LUZERNU

Drugi simpozij Hrvatske revije pod naslovom Hrvatski razgovori o slobodi održan je u Luzernu, Švicarska, u hotelu Kolping, od ponedjeljka 5. srpnja do petka 9. srpnja 1971. godine. Od dvadeset i sedam sudionika, njih osam nije bilo prisutno, nego su svoja izlaganja poslali, a od 19 prisutnih, njih trojica bili su anonimni sudionici iz domovine. Šestorica su bili sudionici i Prvog simpozija Hrvatske revije iz 1968. godine.

Pisane priloge poslali su: Milan Blažeković, Gojko Borić, Ferid Karihman, fra Dominik Mandić, Franjo Nevistić, Krsto Spalatin i don Ivan Tomas, dok je Dušan Žanko poslao iz Venezuele zvučni zapis predavanja na kaseti. Nazočni sudionici bili su: Stjepan Buć, Asaf Duraković, Vinko Grubišić, Ante Kadić, fra Lucijan Kordić, Jakša Kušan, Milivoj Mostovac, Vinko Nikolić, fra Bonifacije Perović, Jure Petričević, Bogdan Radica, Tihomil Radja, Ivo Rojnica, Gvido Saganić, Branko Salaj i Zdravko Sančević. Kasnije je objavljeno da su sudionici iz domovine bili: Gojko Borić, Drago Stipac i Lav Znidarčić, a četvrtom suradniku iz domovine, Ivanu Cesaru, nije objavljeno ime.

Tihomil Radja napisao je u Hrvatskoj reviji, br. 3/4 1997., na str. 519 – 525. uz ostalo i ovo: „Simpoziju su pribivali i u raspravama sudjelovali brojni ugledni Hrvati, primjerice: Vilim Cecelja, Dominik Šušnjara, Ernest Bauer, Pero Maruna za suprugom, Blaženko Miloslavić, Franjo Pavičić, Miro Škrinjarić (fotograf simpozija), Štefica Nikolić te mnogi drugi. Naprotiv, na samom simpoziju nisu sudjelovali Branimir Donat i Krešimir Mikolčić, iako su tih dana bili u Švicarskoj i kontaktirali s nekim sudionicima. Ipak su ih komunističke vlasti zbog toga gnjavile, a Krešimira Mikolčića čak i osudile, kao i otvorene sudionike Lava Znidarčića i Dragu Stipca.“

SVESTRANI DIJALOG

Neprisutni sudionici drugog simpozija Hrvatske revije, čija imena navodim s njihovim osnovnim biografskim podacima te nazivom njihova poslanoga pisanog priloga, kao i jednoga zvučnog zapisa, su:

1. Milan Blažeković (Prozor, BiH, 23. X. 1913. – Zagreb, 14. XII. 1998.)
   Crne legende i Hrvati
2. Gojko Borić (Podgora, 29. IX. 1932.). Napomena: u knjizi radova sa simpozija naveden kao sudionik iz domovine iako je već živio u Njemačkoj.
   Hrvatski komunisti i „Novi Hrvatski preporod“
3. Ferid Karihman (Vlasenica, BiH, 14. XI. 1930.)
   Muslimani hrvatskog jezika i koljena
4. fra Dominik Mandić (Lise kraj Širokog Brijega, BiH, 2. XII. 1889. – Chicago, SAD, 23. VIII. 1973.)
   Revizija hrvatske povijesti – Stvarnost i potreba
5. Franjo Nevistić (Šuica, BiH, 2. VII. 1913. – Buenos Aires, Argentina, 13. VI. 1984.)
   Nosioci suvremene hrvatske politike i politički pluralizam
6. Krsto Spalatin (Ston, 15. X. 1909. – Punto Gordo, SAD, 16. XII. 1994.)
   Hrvatski književni jezik i emigracija
7. don Ivan Tomas (Drinovci, BiH, 29. IX. 1911. – Albano kraj Rima, Italija, 27. VIII. 1992.)
   Vatikan i Hrvati danas
8. Dušan Žanko (Trilj kraj Sinja, 10. XI. 1904. – Maracay, Venezuela, 23. I. 1980.)
   Novi povijesni čas u odnosu Crkve i Hrvatske; Napomena: Izlaganje stiglo kao zvučni prilog na kaseti.

Prisutni sudionici drugog simpozija Hrvatske revije, čija imena navodim s biografskim podacima i nazivima izlaganja, su:

9. Stjepan Buć (Orašac kraj Dubrovnika, 7. III. 1888. – München, 8. IV. 1975.)
   Povijesni temelji hrvatskoga jezika
10. Asaf Duraković (Stolac, BiH, 16. V. 1940. – Washington, D. C., 16. XII. 2020.)
    Pitanje nacionalnog opredjeljenja muslimana Bosne i Hercegovine
11. Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, BiH, 5. IV. 1943.)
    Hrvatsko izbjeglištvo i pitanje norme u hrvatskom jeziku
12. Ante Kadić (Krug kraj Jesenica, 18. I. 1910. – Mali Rat kraj Omiša, 21. II. 1998.)
    Patriotizam hrvatskih pjesnika u tuđini
13. fra Lucijan Kordić (Grljevići, BiH, 9. VI. 1914. – Široki Brijeg, BiH, 16. VI. 1993.)
    Dilema slobode u suvremenoj književnosti
14. Jakša Kušan ml. (Zagreb, 23. IV. 1931. – Zagreb, 29. VII. 2019.), pokopan na Mirogoju
    Da li je višestranački sustav neizbježni uvjet za demokraciju i politički pluralizam?
15. Milivoj Mostovac (Sv. Petar Orehovec kraj Križevaca, 21. VIII. 1907. – Ottawa, Kanada, 15. I. 1989.)
    Demokratska Hrvatska u međunarodnom životu
16. Vinko Nikolić (Šibenik, 2. III. 1912. – Šibenik, 12. VII. 1997.), pokopan na Mirogoju
    Mjesto i uloga javnoga radnika u životu hrvatskog naroda
17. fra Bonifacije Perović (Arbanasi kraj Zadra, 24. XI. 1900. – Bologna, Italija, 5. IV. 1979.)
    Vjera i Crkva u hrvatskom narodu
18. Jure Petričević (Starigrad-Paklenica, 6. X. 1912. – Brugg, Švicarska, 24. II. 1997.)
    Suradnja država u jugoistočnoj Europi
19. Bogdan Radica (Split, 26. VIII. 1904. – New York, 5. XII. 1993.)
    Uloga inteligencije i njen udio u životu vlastitog naroda
20. Tihomil Radja (Sinj, 2. III. 1928. – Sion, Švicarska, 19. III. 2002.), pokopan u Sinju
    Ekonomsko-politički model samoupravnog (ne)demokratskog društva
21. Ivo Rojnica (Cista kraj Imotskog, 20. VIII. 1915. – Buenos Aires, 5. XII. 2007.)
    Uloga ekonomije u oslobođenju i vođenju države
22. Gvido Saganić (Miholašćica, Cres, 30. X. 1932. – Zagreb, 3. IX. 1994.)
    Odnos Crkve i države u slobodnom društvu
23. Branko Salaj (Zagreb, 8. VIII. 1932.)
    Hrvatska u izboru između tehnologija i ideologija
24. Zdravko Sančević (Crkvena, BiH, 20. I. 1931. – Caracas, 21. IX. 2021.)
    Nacionalna kultura i znanost usmjerene k slobodi Hrvatske.

Sudionici drugog simpozija Hrvatske revije iz domovine, čija imena navodim s biografskim podacima i temom izlaganja, su:

25. Drago Stipac (Busovača, BiH, 25. VII. 1920. – Zagreb, 5. II. 1995.)
    U jednome gradu zarobljene Hrvatske godine 1971.
26. Lav Znidarčić (Split, 14. XII. 1918. – Zagreb, 23. XII. 2001.)
    Quo vadis Ecclesia croatica? Da li se Crkva u Hrvatskoj politizira?
27. Ivan Cesar (Beletinec kraj Varaždina, 9. V. 1936. – Zagreb, 26. XI. 1993.)
    Odrednice za ocjelovljenje Hrvatske kulture
    (2.a). Gojko Borić (Podgora, 29. IX. 1932.)

Hrvatski komunisti i „Novi Hrvatski preporod“. Napomena: prilog je poslao iz Njemačke, a ne iz domovine. Iako označen kao sudionik iz domovine, Gojko Borić bio je politički emigrant u Njemačkoj i kako nije mogao doći na simpozij, osobno mi je rekao da je „svoje izlaganje poslao prijatelju Radji da ga pročita“.

ZBORNICI RADOVA SA SIMPOZIJA

Knjižnica Hrvatske revije objavila je o ovom simpoziju knjigu Hrvatski razgovori o slobodi, u Ciklusu Ljudi i krajevi, Knjiga IX. – Prvo izdanje. Tiskanje dovršeno u Barceloni, 25. svibnja 1972. na 472 (+16) str.

Pod istim nazivom tiskano je i drugo izdanje, ispravljeno i prošireno, u Ciklusu Ljudi i krajevi, Knjiga XII.

Tiskanje ove knjige dovršeno je u Barceloni, 25. svibnja 1974. na 580 (+19) stranica. U drugom izdanju objavljen je dodatak: IX. Hrvatska nakon Karađorđeva sa sljedećim prilozima:

1. Jure Petričević, Bogdan Radica i Vinko Nikolić
   Kratka kronika novoga nasilja
2. Izjava predavača na II. simpoziju i članova odbora za jubilarnu nagradu „Hrvatske revije“ godine 1971.
   Odnos i suradnja hrvatske emigracije s domovinom (dana 1. prosinca 1972.)
3. Prilozi i dokumenti
   Brzojavni apel urednika HR predsjedniku USA Richardu Nixonu
   Jubilarna književna nagrada HR 1971.
   Izjava Vinka Nikolića u vezi s osudom Zlatka Tomičića
   Apel uredništva HR na ustanove za podjelu Nobelove nagrade za mir
4. Suradnik iz domovine (Lav Znidarčić), dopuna prikazu: Quo vadis Ecclesia croatica?
5. Vinko Nikolić: „Hrvatska revija“ na optuženičkoj klupi
6. Vinko Nikolić: Osvrt na tri prikaza naše knjige.

Šestorica istaknutih hrvatskih emigranata i uglednih hrvatskih intelektualaca sudjelovala su na oba simpozija Hrvatske revije (1968. i 1971.), čija su imena: Vinko Grubišić, Vinko Nikolić, Jure Petričević, Bogdan Radica, Tihomil Radja i Gvido Saganić.

Mauricij Frka Petešić, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #Hrvatska revija #Mauricij Frka Petešić #Vinko Nikolić