Studij u srcu Budimpešte! Rjeđi su primjeri studenata kojima netko od predaka govori hrvatski jezik

Sveučilište ELTE najstarije je mađarsko sveučilište koje je dalo pet nobelovaca. Osnovao ga je i Hrvatskoj dobro poznat biskup Péter Pázmány 1635. kao Katoličko sveučilište za teologiju i filozofiju. Lektorat u Budimpešti dio je kroatističkog odsjeka Instituta za slavenske i baltičke filologije Sveučilišta Eötvösa Loránda u Budimpešti. S više od 70 jezika Sveučilište ELTE ulazi u sam vrh svjetskih sveučilišta prema broju stranih jezika koje studenti mogu studirati. Institut za baltoslavistiku Sveučilišta ELTE smješten je u središtu Budimpešte, nedaleko od povijesne jezgre – Lančanog mosta, Parlamenta, Citadele.

Među zanimljivijim kombinacijama jezika koje odabiru studenti hrvatskoga jezika su one korejskog i hrvatskog te turskog i hrvatskog. Česte su kombinacije s drugim slavenskim jezicima. U svakom naraštaju ima i neki student s predznanjem hrvatskog jezika koji je završio hrvatsku školu ili imao mogućnost u školi na području gdje još ima hrvatske manjine izborno slušati nastavu hrvatskog jezika.

Rjeđi su primjeri studenata kojima netko od predaka govori hrvatski jezik; ima ih troje iz različitih dijelova Mađarske. Prije pandemije mogao se uočiti primjetan rast interesa za hrvatski jezik te je prošlogodišnji upis 15-ero studenata unazad 15 godina, koliko pamti jedan od predavača, bio najveći broj studenata hrvatskog jezika. Raste i broj studenata kojima je hrvatski jezik glavni predmet, kao i zainteresiranih za nastavak studija hrvatskog nakon treće godine, odnosno diplomski studij.

Ove godine troje studenata upisuje završnu godinu diplomskog studija hrvatskoga jezika. Većina studenata dolazi u Hrvatsku, a nekima je „sličnost s talijanskim“ bila motivacija za studiranje. Mađarski studenti općenito imaju pozitivno mišljenje o životu u Hrvatskoj i žele doći u školu stranih jezika, na studij pa i ostati dulje u Lijepoj Našoj.

Struktura studija je, od uvođenja bolonjskog procesa obrazovanja, različita u odnosu na hrvatski sustav te dvopredmetni studiji nisu studiji jednake važnosti, već je jedan predmet glavni i nositelj budućeg zvanja, a drugi tzv. minor. Po završetku dodiplomskog studija, može se upisati diplomski studij i iz područja koje nije prethodno studirano te minora.

Studenti su motivirani za nastavak studija jer po završetku diplomskog studija dobivaju tzv. jezični ispit, odnosno potvrdu o iznimno dobrom poznavanju i uporabi stranog jezika, što se bitno odražava na buduća primanja.

Primaran zadatak lektora u Budimpešti je održavanje nastave hrvatskoga jezika. Uz nastavu, lektori sudjeluju u kulturnim događajima i organiziraju ih te animiraju studente za sudjelovanje u kulturnim i književnim manifestacijama. Književni susreti unutar fakulteta ELTE uglavnom se održavaju u prostoriji Knjižnice, najljepšoj prostoriji Fakulteta, opremljenoj namještajem fizičara i sveučilišnog profesora, baruna Loránda Eötvösa po kojem je Sveučilište imenovano 1950.

Hrvata je oko deset tisuća u Budimpešti, no gotovo ih je nemoguće vidjeti više od 50 okupljenih na jednome mjestu. Problem s kojim sam se, kao i lektori prije mene, i sama susrela, bio je pronalaženje odgovarajućeg smještaja u Budimpešti jer su cijene stanova visoke, a Sveučilište ugovorom podmiruje jedva polovicu uobičajene najamnine za garsonijeru pa mnogi stanodavci ne žele iznajmiti stan pod tim uvjetima.

U mom slučaju osobnog lektorskog iskustva, problem s rješavanjem smještaja rezultirao je neželjenim privlačenjem pozornosti. Kako je kolegica s postdiplomskog studija, kojoj je mađarski uz hrvatski materinji jezik, podučavala hrvatske časne sestre u Budimpešti mađarskome jeziku, časne sestre su mi omogućile stanovanje u dijelu svog samostanskog kompleksa, u kojem je i smještaj za odgajateljice koje tamo rade, pa mi je uobičajen način upoznavanja novih kolega na Fakultetu glasio otprilike: „A Vi živite u samostanu?“ na što je bilo najjednostavnije odgovoriti: „Da. I zovem se Katarina. Drago mi je”.

Katarina Novak, Hrvatska matica iseljenika

Katarina Novak, rodom Ludbrežanka, rođena je 1979. u Varaždinu. Godine 2014. obranom je rada Fonetika i fonologija kajkavskih govora bukovečkog područja u ludbreškoj Podravini završila Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radila je na više projekata vezanih uz povijest i razvoj hrvatskoga jezika – projektu digitalizacije hrvatske glagoljske baštine Staroslavenskoga instituta i istraživanjima kajkavskih govora za jezični atlas Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predavala je hrvatski jezik i kulturu na gotovo svim obrazovnim razinama, od osnovnoškolske do sveučilišne. Kao suradnica Varaždinskog veleučilišta predavala je Kulturološko razumijevanje i izražavanje, a u suradnji s Učiteljskim fakultetom Dijalektologiju hrvatskog jezika. Završila je lektorski mandat u Mađarskoj, a predložena je za lektorat u Litvi.

Ključne riječi #Hrvati u Budimpešti #Katarina Novak #Sveučilište ELTE