Studenti kroatistike u Kijevu: Samo treba biti hrabar i krenuti na put

Katedra slavenske filologije Sveučilišta Taras Ševčenko u prijestolnici Ukrajine Kijevu, bila je jedna od prvih na kojima se počeo učiti hrvatski jezik u inozemstvu. Početci studija hrvatskoga jezika na katedri sežu u godinu 1993.

„Moja prva godina na sveučilištu bila je zanimljiva jer sam prvi put uronila u slavensku filologiju. Mnogi od mojih kolegica i kolega postali su mi prijatelji i prijateljice i puno su mi pomogli, kako na sveučilištu, tako i u životu”, rekla je Ira Garnik.

„Upoznajem kulturu zemalja, povijest, ljude zaranjajući u proučavanje njihovih jezika. Ono što me prije najviše plašilo bila je činjenica da nikada neću biti savršena na ovom ili onom jeziku. Ali sada je to ono što me motivira u razvoju”, dodala je Ana Astrolog.

„Upoznao sam se s Hrvaticama iz Zagreba. Često smo provodili vrijeme zajedno u kafiću. Pričali smo o tome kako je u Hrvatskoj i kakve dojmove su one imale o Ukrajini. Želim se uskoro opet s njima susresti i upoznati se i s novim ljudima”, naglasio je Vlad Puškar.

„Ne mogu potpuno opisati svoj stav o knjigama, samo u nekoliko rečenica; da budem kratka, književnost je za mene sveobuhvatni ocean novog znanja, psihologije, osjećaja, iskustva i mašte. Samo treba biti hrabar i krenuti na put”, istaknula je Saška Panfilova.

Tako razmišljaju i govore naši ukrajinski studenti kroatistike u Kijevu, gradu nastalom u VI. stoljeću, u ljetopisima prvi put spomenutom daleke 860. godine. Posao lektora iznimno je bogat, zahtjevan i raznovrstan. Od povijesti hrvatskoga jezika do suvremene književnosti, stilistike i frazeologije. U svemu su najvažniji kontinuitet i povezivanje.

Kontinuitet, u smislu jasne predodžbe o tome da lektorat niti počinje, niti završava s tobom, kao privremenim bićem predaje jezika i znanja, već da su mnogi prije tebe put utrli i da će ga oni koji dođu nastaviti granati. Povezivanje, pak, kao umrežavanje studenata, kolega, znalaca i svih pasioniranih ljudi koji s vremenom očvrsnu interdisciplinarni raster kroatističkih i slavističkih sadržaja ne samo lingvistike, već i translatoloških, etnoloških, literarnih i inih pitanja i tema.

Slično je i s radom u nastavi; kad postaneš svjestan da nikad ne možeš znati dovoljno svega o svemu, da uvijek postoje odgovori, iako oni ponekad nisu instantne naravi, da je jezik živa, složena i neprekidno evoluirajuća, neukrotiva beštija, ako si uz to vazda gladan novih znanja, uvida i pitanja, ne možeš ne zavoljeti i priviknuti se na takav posao i kruh.

Dodiplomski prvostupnički studij traje osam semestara. Studenti imaju i mogućnost upisa poslijediplomskih magistarskih programa na petoj godini studija u trajanju od još četiriju dodatnih semestara. Hrvatski jezik i književnost studiraju u kombinaciji sa studijem ukrajinskog jezika i prevođenja, od iduće akademske godine i uz studij engleskog jezika. Kao drugi slavenski jezik u trajanju od četiriju semestara, hrvatski jezik i književnost mogu odslušati i studenti bugaristike, polonistike i bohemistike.

Ove akademske godine hrvatski kao prvi jezik slušaju studenti druge i četvrte godine dodiplomskog (univ. bacc.) i druge godine poslijediplomskog studija (univ. mag.) ukrajinskog i hrvatskog jezika i grupa studenata polonista koja hrvatski uči kao drugi slavenski jezik.

Od slavenskih jezika poučavaju se još i bugarski, slovenski, srpski, bjeloruski, ukrajinski i češki. Nastavu, predavanja i vježbe iz srpskog, slovenskog, bugarskog, češkog i bjeloruskog jezika održavaju domicilni profesori slavistike.

Zahvaljujući dugogodišnjem poučavateljskom i znanstvenoistraživačkom radu kijevskih kolegica slavistica, domicilnih profesorica i predavačica, studenti slavistike od prve godine studija do obrane svojih magistarskih radova dobivaju vrhunska znanja, podatke i uvide te su u potpunosti obaviješteni o svim relevantnim i kompleksnim lingvističkim, povijesnim, literarnim i međukulturnim temama. Ozračje na katedri prije svega je humanističko i kolegijalno, usmjereno prvenstveno k predaji i obogaćivanju zajedničkih informacija i znanja među studentima i kolegama; val zapadnoeuropske/globalne komercijalizacije i stihijske redistribucije i novih poredaka i podjela studijskih modula, silaba i programa u tihom je naletu i, nažalost, pred vratima.

Sukladno Memorandumu o osnivanju Centra za hrvatski jezik na Filološkom fakultetu u Kijevu i zahvaljujući svesrdnom angažmanu VRH-a Kijev, financijskoj potpori MZO-a RH, Rektoratu i Katedri za slavistiku Instituta filologije, dovršeni su radovi u auditoriji Centra za hrvatski jezik i kulturu te je prostorija u potpunosti opremljena, funkcionalna i radno osposobljena za nastavu.

Zahvaljujući naknadnom angažmanu VRH-a Kijev, u drugoj polovici rujna 2020. Centar za hrvatski jezik i kulturu dodatno je tehnički i informatički opremljen prijenosnim računalima, printerom, bežičnim internetom i smart tv-om pa se nastava, u redovnim okolnostima, u prostorijama centra održava svakodnevno.

U jesenskom semestru akademske godine 2020./2021. predavanja i vježbe na fakultetu, prema mješovitom nastavnom modelu, imali smo svi mi, i studenti i predavači, od 1. rujna do 8. listopada. Odluka rektora KNU-a Taras Ševčenko o prelasku s nastave na fakultetu na nastavu na daljinu obnovljena je naknadno polovicom studenoga.

Nastava se od 8. listopada 2020. održava na daljinu sa svim studentskim skupinama, nakon čega slijede kolokviji i ispiti na daljinu u online formatu.

Studenti pete godine ukrajinskoga i hrvatskoga jezika zajedno s lektorom preveli su i lektorirali na hrvatski jezik izvornik teksta audiovodiča za katalog kijevskoga Nacionalnog muzeja genocida-gladomora, a tekst kasnije i pročitali i njegov audio zapis arhivirali na Ukrajinskom radiju i u muzeju.

Međunarodna razmjena studenata i sporazumi između visokoškolskih ustanova omogućuju studentima obogaćivanje i proširivanje svojih znanja iz hrvatskoga jezika, povijesti, književnosti i kulture. Studenti mogu boraviti u Hrvatskoj tijekom ljeta i sudjelovati u radu Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku.

Osim Dubrovnika, ukrajinski studenti kroatistike imaju pravo i na subvencionirani jednosemestralni studijski boravak na Croaticumu FFZG-a kao i na jednosemestralno pohađanje predavanja i vježbi iz hrvatskoga jezika u programima Riječke kroatističke škole FFRI-ja.

Osim u Republici Hrvatskoj, studenti se koriste i međuslavističkim razmjenskim stipendijskim programima drugih slavenskih zemalja i svoj studij dijelom provode u Češkoj, Bugarskoj, Srbiji, Sloveniji. Većina ih na koncu studija suvereno govori i razumije barem tri-četiri slavenska jezika i izvrsno poznaje njihove kulturološke i društvenopovijesne dubine, njihove mikrokontekste, razlike, identitete i priče.

Robert Bebek, Hrvatska matica iseljenika

Robert Bebek rođen je 1968. u Rijeci. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na riječkom Filozofskom fakultetu. Radio je kao urednik, lektor, bibliotekar, književni kritičar, prevoditelj. Surađivao je u domaćim („Matica“) i stranim časopisima i novinama. Od 2004. radi kao lektor hrvatskoga jezika na stranim visokoškolskim ustanovama u Litvi, Ukrajini, Poljskoj, Mađarskoj i Portugalu. Zastupljen je u antologijama i panoramama. Prevođen i nagrađivan. Sa studentima i kolegama kroatistima iz Litve preveo je Marulićevu Juditu na litavski jezik. Objavio je knjige: Lampa u zoru, Oblici praznine, U isti beskraj, Leptiri i tomu slično, A trebalo je samo zvati se Tom Waits, Sigurna mjesta, Vulkano…

Ključne riječi #Hrvati u Kijevu #lektori hrvatskog jezika #Robert Bebek