Vremeplov
FOTO: Pixabay
Pomorske nesreće oduvijek su izazivale pozornost u javnosti i bile su predmet opširnih novinskih izvještavanja. Ona najpoznatija o potonuću glasovitog parobroda “Titanic” opisana je u brojnoj literaturi, a bila je i izazovna tema u nekoliko filmova.
Premda su podaci o životu hrvatskih iseljenika najčešće poznati, postoje mjesta u kojima je njihova uloga iznimno važna, ali o tome se ne zna gotovo ništa. Jedan od takvih slučajeva je povijest Hrvata u dolini rijeke Pajaro (Pajaro Valley), u okolici grada Watsonvillea (Kalifornija). Knjiga “Blossoms Into Gold”, čije su autorice sestre Donna F. Mekis […]
U našoj javnosti pomorske nesreće također su praćene s velikom pozornošću, jer su u njima redovito stradavali hrvatski mornari ili su među putnicima bili hrvatski iseljenici. To je bio slučaj i u velikoj pomorskoj nesreći putničkog parobroda “La Bretagne” prije 125 godina.
Ujutro 2. srpnja 1898. godine, otplovio je iz luke New York francuski parobrod put luke Havre u Francuskoj. Na njemu je bio 741 putnik i mornar, a među njima mnogo američkih Hrvata, od kojih su neki putovali u posjet svojima u domovini, a drugi se za stalno vraćali kući.
U noći s 3. na 4. srpnja parobrod je plovio uz obalu Nove Škotske kroz veliku maglu. Oko 5 sati ujutro mornari su opazili golemu jedrenjaču koja se približavala silnom brzinom s lijeve strane parobroda. S broda su odmah počeli davati signale, ali bilo je prekasno.
Željezna jedrenjača “Cromatyshire” udarila je u “La Bretagnu” takvom snagom da je napravila veliki otvor blizu strojeva. Na parobrodu je nastala užasna vika i zapomaganje. Nakon nekog vremena nekoliko je čamaca za spašavanje plovilo u moru.
Mnogo je napisano, a snimljeno je i nekoliko filmova o najvećoj katastrofi u povijesti svjetskog pomorstva – potonuću gigantskog prekooceanskog broda Titanic nakon sudara sa santom leda 14. travnja 1912. Među putnicima na brodu bilo je više od 30-ero Hrvata te još oko 15 među članovima posade. Usporedivši objavljene materijale i dosadašnja istraživanja s onima […]
“La Bretagna” je potonula i povukla sa sobom veliki broj putnika. Neki od njih su se spasili na jedrenjači “Cromatyshire”, a neki opet na parobrodu “Grecian” koji je na lice mjesta stigao tek poslijepodne i uz mnogo poteškoća odvukao oštećenu jedrenjaču “Cromatyshire” u luku Halifax.
Pri ovoj velikoj pomorskoj nesreći poginule su 552 osobe, a među njima šestero Hrvata i sedam Slovenaca. Utopio se i svećenik Anton Hodnik, poznat među našim ljudima u Calumetu u državi Michigan, koji se nakon tri godine boravka u Americi vraćao u domovinu da vidi majku i oca. Na brodu je bilo 125 žena, od kojih se spasila samo jedna. To je bila A. D. Lucasse iz Plainvillea, u državi New York.
Prema izjavama preživjelih, bilo je očito da su mornari nastojali spasiti prvo svoj život, a nisu se dovoljno brinuli da putnicima priskoče u pomoć. Kada se nesreća dogodila, mnogi su putnici skočili u more u pokušaju da se domognu čamaca, no kad se parobrod naglo nagnuo nastao je veliki vrtlog koji je za sobom povukao sve one koji su bili u blizini. Čim se more smirilo, više od 200 leševa plivalo je na površini.
Američki Hrvati, kada su čuli za tu tragediju, pokazali su svoju humanost i solidarnost. U svim većim mjestima Sjedinjenih Američkih Država skupljali su se milodari za unesrećene Hrvate s kobnog parobroda.
Spašeni Hrvati stigoše u New York 6. srpnja i parobrodom “La Touraine” ponovno su krenuli u Europu. Jedan putnik opisao je stradanje peteročlane obitelji. Otac je, naime, pokušao spasiti život sebi i svojoj supruzi. Najednom se njihovo troje djece uhvatilo za roditelje i posljedica toga bila je smrt cijele obitelji. O toj teškoj nesreći dugo se vodila rasprava kod istražnog suda, ali bez ikakve koristi za unesrećene.
Dođete li u neku zemlju, u koju već više od stotinu godina odlaze vaši sunarodnjaci, onda vam ona postaje bližom i dražom. Tako je i s Argentinom. Već se više od jednog stoljeća u tu južnoameričku zemlju iseljava naš svijet. Međutim, najviše je njih u Argentinu otišlo tridesetih godina 20. stoljeća. Pozivali su jedan drugoga. […]
Prema pisanju hrvatskih iseljeničkih novina, naši ljudi hrabro su se ponijeli te su spasili i mnoge druge putnike. Preživjeli Hrvati bili su prvi koji su čamcima stigli na kopno. Stanovnici Halifaxa dočekali su ih srdačno, okrijepili ih i dali im potrebnu odjeću.
Ivan Čizmić, Hrvatska matica iseljenika