Camila Beović Vega
FOTO: Privatni album
“Hrvatska nije samo moja država, već je i moja obitelj”, riječi su Camile Beović Vege, jedne od brojnih potomaka Hrvata iz dijaspore koja je svoj životni put pronašla u Hrvatskoj.
Kao dijete sate je provela pred računalom u svom domu u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja, kako bi gledala ulice njoj tada daleke Makarske u Hrvatskoj. Kako su one izgledale, kako su se ljudi ponašali i kako je život tekao u Lijepoj Našoj, zemlji iz koje njeni korijeni dolaze? Mariana Glavinich 2018. godine odlučila je u […]
Rođena u La Sereni, u Čileu, Camili su trebale godine da otkrije svoju prošlost, no sada kada je zna, ispričala nam je, može se okrenuti svojoj budućnosti koju posljednjih godina vidi upravo u Hrvatskoj.
Kao i brojni potomci Hrvata u svijetu, Camila je kao dijete još u Čileu sama počela istraživati o svom podrijetlu. Njeno preseljenje se odvilo, ispričala nam je u sklopu serijala o povratnicima, u dva koraka: godine 2016. kada je stigla putem stipendije Croaticuma, a drugi puta u veljači ove godine kada je ponovno došla sa suprugom. Osim toga, pojasnila nam je i što se sve odvilo u međuvremenu.
Ona ključna osoba koja ju je vodila kroz život i putovanje bio je i njezin otac. Iako je njenoj baki bilo teško pričati o Lijepoj Našoj zbog teške situacije koju je doživjela u prošlom stoljeću, za vrijeme bolesti peronospore koja je poharala Brač i otoke, njen otac je svojoj djeci ipak htio prenijeti što više “hrvatskog”. Čak nije znao niti jezik, no to ga nije spriječilo da svojoj djeci usadi koliko je Hrvatska u njihovom domu važna, što je i samu Camilu nagnalo da krene istraživati o svom podrijetlu…
Dijelom identiteta
“Kada sam to shvatila, počela sam shvaćati i koliko je Hrvatska stvarna za mene. Hrvatska u mom domu je bila dijelom mog identiteta. Poručila bih svima da zakopaju dublje kako bi otkrili što ih veže uz druge. Moj otac je posljednjih godina prije svoje smrti imao problema s bubrezima, no on je bio jako humorističan oko svega. Puno smo pričali o njegovoj smrti i tako je on rekao da bi htio biti pokopan u Chañaral, gradu u kojem se rodio. Kada je postajao sve bolesniji, rekla sam mu: ‘Tata, moraš još jednom posjetiti Hrvatsku. Živ ili mrtav, ti tamo ideš’. Iako je tada već bio slab, i sam ju je htio posjetiti. Nažalost, preminuo je prije nego što se put ostvario. No, mi smo odlučili ispuniti svoje obećanje njemu i dio pepela smo odveli u Chañaral. Ipak, odlučili smo ispuniti i njegovo obećanje nama pa smo dio pepela odnijeli u Hrvatsku! Tim cijelim putovanjem mi smo zatvorili cijeli krug i oslobodili ga, a sva obećanja su održana”, objasnila je naša sugovornica.
Vladislavci – ključno je ovo naselje nedaleko od Osijeka kojim je dugogodišnje putovanje Carmen Rosa Munaico Banaj započelo u Peruu u kojem je rođena te na posljetku završilo u Hrvatskoj. Naime, riječ je o mjestu u kojem je rođen njezin djed koji je prije 80-ak godina otišao u daleku Južnu Ameriku. Do smrti se nije […]
“O svemu smo pričali, bila sam s njim do njegovog posljednjeg dana. Nakon smrti znala sam da mogu napraviti taj sljedeći korak, i ta velika odluka o preseljenju se dogodila u veljači ove godine”, dodala je.
Camila je već ranije posjetila Hrvatsku, i to 2016. godine također putem stipendije, no sada joj je, kaže, glavna motivacija uživati u životu, što ima priliku u Lijepoj Našoj.
Inače, Camila je ranije i osnovala klub Hrvata u La Sereni, no kako nam je otkrila, htjela je vidjeti što može napraviti da bi taj klub i opstao. Počela je istraživati hrvatsku kulturu, običaje i načine druženja, a sve je kasnije i primijenila u svom diplomskom radu…
“Stvar koja je dala veliku vrijednost mom projektu bila je to što je moje cijelo istraživanje na kraju bilo i primjenjivo u stvarnosti. Započela sam misleći kako ću osmisliti kako bi klub mogao izgledati, no na kraju sam ga osnovala i prije kraja cijelog projekta. Zbog toga se on i zove ‘Strateški plan’. Moram priznati, isprva sam mislila da će ljudi htjeti biti dijelom kluba kako bi mogli i prosperirati u životu i sklapati poslove s dijasporom. Čula sam da su neki klubovi tako i funkcionirali, no oni bi na kraju propali jer su njihovi čelnici prestali sudjelovati, ili bi preminuli, nakon čega ljudi više nisu imali razloga ostati u klubu. No, ja sam htjela ići dublje. Ljudima nisam htjela dati samo popis povlastica koje bi ostvarili ulaskom u klub Hrvata, već im dati i razlog zbog kojeg bi se osjećali dijelom neke zajednice”, naglasila je junakinja naše priče.
Baš kao u filmu, tako se naglavačke okrenuo život Javiere Buzolić, Čileanke koja posljednjih godina živi u Hrvatskoj. Ona je kao prva od potomaka već trećeg naraštaja svoje obitelji s Brača odlučila ostati u Hrvatskoj, a na to ju je, čak i na njeno samo iznenađenje, nagnala upravo ljubav. Javiera je rođena u Antofagasti, prekrasnom […]
Tako je uvela i nove aktivnosti, među kojima su bile i večeri Hrvata, i starih i mladih, na kojima bi pričali o svojim precima i svemu što su naučili o njima…
Klub Hrvata – velika obitelj
“Nisu svi prije razgovarali sa svojim bakama i djedovima o tome i onda bi se iznenadili kada bi doznali kako su oni došli do Čilea i koliko je taj put bio težak. Mjesecima su putovali, nisu znali jezik, niti bilo što drugo. To nam je svima ukazalo na sličnosti koje dijelimo. Neka naša i prezimena su bila slična i shvatili smo da mi zaista i jesmo jedna velika obitelj. Od tog trenutno sve ostalo se počelo događati i bilo je prekrasno”, napomenula je.
Od svog ponovnog dolaska ovdje, YouTube kanal Tutoriales Croatas koji je pokrenula, stvorila je kako bi pomogla svim Hrvatima iz svog kluba u La Sereni da dobiju hrvatsko državljanstvo. Velika zainteresiranost krenula je od 2020., a brojni su, govori nam Camila, dolaskom ovdje shvatili koliko im se sviđaju hrvatska kultura i običaji…
“Vrlo je olakšavajuće znati da mogu danas pomoći ljudima s papirologijom. Uvijek im kažem da u tom cijelom birokratskom procesu i sami nauče više o sebi. Svoj kanal volim gledati kao ruku koju prime kada im zatreba, i ne samo oko prijevoda, već i oko svih koraka dobivanja državljanstva”, ustvrdila je, dodajući kako, kada spominjemo notornu hrvatsku birokraciju, neke latinoameričke države imaju i veći problem od Hrvatske. Ovime se planira i nastaviti i u budućnosti u Hrvatskoj, ali se planira okrenuti i projektima koji bi pomogli drugima…
Hrvat iz Bosne i Hercegovine, pa Hrvat u Njemačkoj, pa na kraju – Hrvat u Hrvatskoj. Tako bi se ukratko opisao tijek života Roberta Babića, povratnika iz Njemačke koji već 24. godinu svoj život gradi u Zagrebu sa svojom obitelji. U razgovoru u sklopu serijala o povratnicima, Robert nam je otkrio kako su ga ove […]
“Što više naučim, to ću moći više i podučiti druge. Moj savjet svima koji žele doći u Hrvatsku je da pripreme dobar plan za sebe, informiraju se i onda dođu uživati. Ako netko dođe bez pripreme, u Hrvatskoj neće imati vremena uživati jer će se usredotočiti na druge stvari. Također, zatvorite neka životna poglavlja u državi iz koje dolazite, ako možete, i počnite ispočetka ovdje”, zaključila je Camila.
urednik projekta: Ivan Ril
