Ostati vjeran sam sebi
FOTO: Croatians of Chicagoland
Moć i slava! To su vam neodoljive napasti, barem većini ljudi! Ali ima i onih kojima ne zavladaju takve strasti ni kada postignu velik ugled i moć. Jedan od njih je zasigurno bio Michael (Mike) Bilandić, nekadašnji gradonačelnik američkog velegrada Chicaga.
Tereza Nagy, rođ. Sampl, rodila se 13. listopada 1913. godine u Bokanima kod Voćina, u Slavoniji, od roditelja Juliane i Leopolda. Bijaše jedno od sedmero djece. Velike obitelji obično stvaraju i veliki krug ljubavi, brinu jedni za druge i razvijaju nesebičnost. Tereza je upoznala svog životnog suputnika Josipa Nađa te se vjenčala s njime 22. […]
Mike je rođen 1923. u Chicagu od hrvatskih roditelja, doseljenika u Ameriku, početkom prošlog stoljeća. Otac mu je Mate Bilandžić (promijenjeno u Bilandić), rodom iz sela Dicma kod Sinja, a majka Minnie, rođena Lebedina, bila je iz Bobovišća na Braču. Imali su jednu kći (Eleonore) i trojicu sinova (Mikea, Stevea i Nicka). Sjećam se dobro, Minnie je bila hrabra, odvažna i rječita žena. Premda im je otac rano umro, djeca su ustrajnim radom, požrtvovnošću i živeći u skladu uspjela završiti visoke škole i imati uspješne profesije.
Nakon završenih osam razreda u hrvatskoj župnoj školi sv. Jeronima u Chicagu i srednje škole nedaleko od kuće, Mike je pohađao Saint Mary sveučilište u državi Minnesota. Tijekom Drugog svjetskog rata (1943. ‒ 1945.) bio je marinac, po činu poručnik. Nakon rata upisao je poslijediplomske studije prava, diplomirao na DePaul sveučilištu u Chicagu i postao odvjetnikom.
Obitelj Bilandić živjela je u radničkom irsko-talijansko-hrvatskom naselju na južnoj strani nedaleko od središta grada. Dugogodišnji gradonačelnik Chicaga, Richard J. Daley, koji je također živio u tom susjedstvu, zapazio je sposobnosti mladog odvjetnika Bilandića i pozvao ga da „uđe“ u politiku. Mike je pošao tim putem te je 1969. godine izabran za zastupnika 11. izborne jedince u gradskom vijeću. Tu je dužnost s velikom odgovornošću i s uspjehom obnašao do 1976. godine, a građani su ga nagrađivali velikom podrškom na izborima.
Nakon nagle smrti gosp. Daleya (1976.), Bilandića je gradska skupština izabrala za gradonačelnika i tu je službu obnašao do travnja 1979. godine. Nakon toga bio je sudac u višim sudovima, uključujući i Vrhovni sud države Illinois.
Znam da uvijek treba ićiZnam da ima bezbroj mjestaPostoji bar jedna cestaDo svih mjesta, ljudi svih. Znam da negdje ima stazaJedna staza, možda malaKoja bi nas povest’ znalaDo svih ljudi, srca svih. Sve bih, sve bih, sve bih pute pregazioDo svih mjesta stić’ bih htioSvima bih rekao drage riječi:Prijatelj svakom sam mio. Znam da ima […]
Bilandić je bio političar koji je zaista služio narodu, brinuo se i zastupao njegove interese, a ne svoje, svoje obitelji ili prijatelja. Njega je krasila izvanredna plemenitost. Poštivali su ga i cijenili njegovi podupiratelji i politički takmaci jer su znali da je Mike dosljedan i načelan profesionalac i čovjek.
Njemu nije politika bila put do moći, nego u službi za opće dobro. Mike je cijeli život bio ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo i katoličku vjeru. On, kao i sva djeca u obitelji Bilandić lijepo su govorili hrvatski i bili u središtu svih događanja u hrvatskoj župi sv. Jeronima i šire. Vrijednosti koje je upio od svojih roditelja i u hrvatskoj župnoj školi i zajednici ostale su trajna okosnica u njegovu životu.
Mike se 1977. godine oženio s Heather Morgan i potom im se rodio sin Michael Jr. Bilandić, voljen od svih Hrvata u Chicagu i Americi, kao i ljudi općenito, preminuo je 15. siječnja 2002.
Ovaj Amerikanac i Hrvat bio je i ostao dobar uzor mnogima, posebice mlađim Hrvatima u Americi. On je iz siromašne radničke obitelji, u teškim vremenima, svojom požrtvovnošću završio visoke škole i postigao zavidne uspjehe. Biti gradonačelnik višemilijunskog grada Chicaga nije šala! Velika je to čast i odgovornost.
Kada razgovarate s tisućama ljudi onda vam samo neki ostanu u trajnijem sjećanju. Jedan od njih je John Aranza koji je rođen i živi u Chicagu. Gospodin srednjih 80-ih godina, poznajemo se skoro dva desetljeća. Njegov otac je ovdje došao iz Kaštela početkom 20. stoljeća. Dok sam skupljao građu ze neke projekte, John je sa […]
On je i svojim životom ukazivao da se može biti dobar Amerikanac i istovremeno ponosan na svoje hrvatske korijene; ostati vjeran sam sebi. Hrvatski korijeni i tradicija obogaćivali su njegovo amerikanstvo. Povrh svega, krasila ga je poniznost (riječ iz naslova, op. ur.) koja je još više isticala veličinu njegove čovječnosti. Ako je bio (i ostao) uzor mladim Hrvatima u Americi, može biti i uzor svima u hrvatskoj domovini – mladima i starijima, posebice političarima.