Augustin Kažotić
FOTO: Screenshot
Čovjek je smrtno biće i kao takav njegov ovozemaljski nestanak je neizbježan, ali plodovi života ostaju i svjedoče o liku i djelu istoga. Prije više od 700. godina, 3. kolovoza 1323. godine, u gradu Luceri, koji se nalazi u talijanskoj pokrajini Apuliji, na glasu svetosti preminuo je bivši zagrebački i aktualni lucerski biskup Augustin Kažotić.
U Lukinu evanđelju čitamo: Kada dođe čas, sjede Isus za stol i apostoli s njim. I reče im: “Svom sam dušom čeznuo ovu pashu blagovati s vama prije svoje muke.”(Lk 22, 14-15) Način na koji Gospodin Isus izriče svoju želju za blagovanjem s učenicima govori da se radi o nečemu posebnom. Inače nam evanđeoska izvješća […]
Prvi hrvatski blaženik svoje korijene vuče iz plemićke obitelji Kažotića koji dolaze iz hrvatskoga grada Trogira. Vrlo mlad stupio je u Red Propovjednika, javnosti poznati kao red sv. Dominika – Dominikanci. Rodio se u drugoj polovici 13. stoljeća. Teološko-filozofske nauke završio je u Parizu, na Sorboni. Za svećenika je zaređen u Splitu.
Poznati suvremenici Augustinovog vremena svjedoče o njemu kao vrsnom propovjedniku i liječniku, mužu vrlo uobraženom i dobrom, vrlom i rječitom učenjaku koji se isticao milosrđem, svetošću i svim ostalim krepostima. Osobito je naglašena bila njegova briga za siromašne, potlačene i obespravljene. Te vrline, kako neki svjedoče, primio je od svoje majke Radoslave.
Kada sam dobio molbu od urednika ovoga lista da napišem članak o pitanju „kada je sv. Franjo bio najviše svoj?“, odmah sam rekao da želim pisati o događaju na brdu La Verni. Više sam puta rekao i danas držim da volim sve svece, ali da je, pored naše Blažene Majke, sveti Franjo najveći među njima. […]
Budući da se isticao svim kvalitetama kao čovjek te učen i odgojen svećenik, papa Benedikt XI. imenovao ga je 3. prosinca 1303. zagrebačkim biskupom. Odani hrvatski sin odmah se dao na vjerski i svaki drugi odgoj hrvatskoga klera i puka. Za kler osnovao je i utemeljio katedralnu školu, prvo visoko školstvo u Hrvatskoj, po uzoru na francusko sveučilište. Proveo je reformu bogoslužja u katedrali i obnovu liturgijskoga pjevanja. Kao pravi pastir povjerenoga mu stada, održao je mnoge pastoralne sinode sa svojim klerom, ali i narodom i tako u zajedništvu s njima rješavao probleme koji su se nazirali u svekolikoj duhovnoj, gospodarskoj, materijalnoj i svakoj drugoj obnovi hrvatskoga naroda toga vremena. Bio je vizionar svog vremena ispunjen Božjim Duhom koji ga je vodio kroz vrijeme cijeloga njegova života.
Budući da je u određenom trenutku bio politički nepodoban vlastima svog vremena, papa Ivan XXII. razriješio ga je službe zagrebačkoga biskupa i poslao u južnu Italiju, grad Luceru gdje je postao biskupom lokalne biskupije u kojoj se zadržao do svoje smrti. Preminuo je već sljedeće 1323. godine, ali u to kratko vrijeme, u nepunu godinu dana, ostavio je duboki trag na lokalno stanovništvo.
Nedugo nakon smrti započeo je kult štovanja, kako u lokalnoj pokrajini Apuliji tako i u Hrvatskoj, s naglaskom u Zagrebu i u njegovom rodnom Trogiru.
Malarija je zarazna bolest koju uzrokuje parazit Plasmodium, a na čovjeka se prenosi ubodom ženke komarca. Parazit se nastanjuje u jetri i crijevima čovjeka te uzrokuje mnoge bolesti koje, nažalost, i danas mogu dovesti do smrti. Malarija je s područja Republike Hrvatske iskorijenjena šezdesetih godina prošloga stoljeća, ali i danas se ponekad pojavi jer se […]
Svako vrijeme daje svoje svjedoke pa tako sa sigurnošću možemo reći da je blaženi Augustin Kažotić, biskup zagrebački i lucerski, bio Božji svjedok svog vremena. Vrijeme prolazi, ali plodovi njegova života ostaju. Otkrijmo ponovno ovog prvog hrvatskog blaženika i utječimo mu se za zagovor. Da jednog dana imamo dva zagrebačka biskupa uzdignuta na čast oltara. bl. Augustina Kažotića i bl. Alojzija Stepinca. Dao Bog da tako bude!
