Zagreb
FOTO: Snježana Radoš
U Hrvatskoj matici iseljenika u četvrtak je predstavljen novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika koji donosi 34 samostalna autorska priloga s četiri kontinenta.
Iz tiska je izišao novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2023. u kojemu su ključni tematski impulsi održivi povratak, dvojezično obrazovanje i prijenos znanja. Sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku Hrvatski iseljenički zbornik ima osam tematskih cjelina – naslovljenih kao: „Znaci vremena“, „Kroatistički obzori“, „Baština“, „Mostovi“, „Povjesnica“, „Duhovnost“, „Znanost“ i „Nove knjige“. Građa je raspoređena […]
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika u pozdravnom je govoru, među ostalim, naglasio kako je cilj svakog pa tako i ovog 68. sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika da kroz različite sadržaje i nizom pojedinačnih priča hrvatskih iseljenika predstavljaju hrvatski identitet od kulture do znanosti.
„Stavljajući u fokus hrvatski jezik, hrvatski identitet i zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, ovo je važna publikacija koja desetljećima izlazi i na koju svi nekako računamo”, rekao je Milan Bošnjak, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i državnog tajnika Zvonka Milasa.
Novi svezak Matičina ljetopisa predstavili su: komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate.
Prisutnima se obratila i urednica Zbornika Vesna Kukavica, zahvalivši autorima i svim suradnicima na kreativnim prilozima, izdvajajući efektne narative o iseljeništvu mlađih autora, uz autentične zapise stalnih suradnika HIZ-a starijeg naraštaja. Promociju je moderirala prof. Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Odjela za obrazovanje i znanost u Hrvatskoj matici iseljenika
Matičin godišnjak, istaknuli su promotori, podjednako odgovorno prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih sredina od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike, do Australije i Novoga Zelanda.
Godišnjak opisuje i aktualne preobrazbe društvenog i kulturnog života Lijepe Naše (ulazak u europodručje i Schengen), prateći i u izdvojenim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Europske unije.
“Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno i društveno naslijeđe u migrantskom okružju”, naglasio je povjesničar Željko Holjevac.
Hrvatski iseljenički zbornik 2023. sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 440 stranica i ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u Schengen i europodručje – naslovnicu ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa krase naše eurokovanice oblikovane u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom.
Jučer je u Hrvatskoj matici iseljenika održano predstavljanje zbornika radova „Hrvatska izvan domovine IV“. “Tematska okosnica kongresa i ovog zbornika radova, čija je građa raspoređena na čak 508 stranica velikog enciklopedijskog formata, usredotočena je na tri najaktualnija migrantska izazova hrvatskih ljudi u pokretu ‘Povratak – stvarnost ili utopija’, propitujući iz više znanstvenih disciplina novu socio-kulturnu […]
U tematskoj cjelini „Znaci vremena“ dominiraju četiri rada, uključujući uvodni esej koji je napisao Davor Ivo Stier, politolog i parlamentarac s bogatim međunarodnim diplomatskim iskustvom. Demograf Nenad Pokos donosi vjerodostojnu „Demografsku sliku Lijepe Naše u svjetlu novoga popisa stanovništva“, ukazujući na zabrinjavajuće suvremene migracije iz RH. Sociologinja Sandra Cvikić pouzdano opisuje „Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji“.
O tematskoj cjelini „Kroatistički obzori“ govorio je dr. sc. Milan Bošnjak, istaknuvši kvalitetu izvornog znanstvenog rada usredotočenog na „Izazove hrvatske nastave u inozemnim multikulturnim društvima“ koji su napisale istraživačice dr. sc. Rona Bušljeta Kardum, Mateja Župančić i Mara Plaza Leutar.
Dok se tim Rone Bušljeta Kardum bavi nastavom u 21. stoljeću, afirmirani znanstvenik iz Ottawe Stan Granic u izvornom znanstvenom radu čitateljstvu predočuje pak izazove s kojima su se suočavali roditelji i školarci hrvatskih korijena u Kanadi 1930-ih.
„Migracijski procesi i identiteti u književnom stvaralaštvu novozelandske spisateljice hrvatskih korijena Amelije Batistich“ u fokusu su znanstvenica s Instituta za migracije i narodnosti Katice Jurčević, Marine Perić Kaselj i Ozane Ramljak. Aktualno stanje među govornicima hrvatskog jezika u dijaspori digitalne epohe, u razgovoru s urednicom HIZ-a, tumači lingvist Jim Hlavac iz Melbournea, koji je s timom poliglota proveo istraživanje s područja dodirnog jezikoslovlja na uzorku od 2,9 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla.
Polonistica Ivana Vidović Bolt prilaže rad o „Zlatnom jubileju Zagrebačke slavističke škole“, pohvaljujući aktivnosti namijenjene lektorima hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilišnim središtima. Profesor emeritus Hrvatskih studija s Macquarie Universityja Luka Budak, napisao je nekrolog istaknutim promicateljima hrvatskog jezika u Australiji i Novome Zelandu, dr. Peteru Hillu i fra Gracijanu Biršiću, koji su među utemeljiteljima australske Zaklade Hrvatskih studija.
Tematsku cjelinu „Mostovi“ otvara izvorni znanstveni rad informatologinje Ivane Hebrang Grgić o mogućnostima istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novome Zelandu temeljem digitalnih izvora. Distopijsku priču legende kanadskoga boksa Georgea Chuvala opisao je povjesničar Stan Granic, razotkrivajući neodoljive izvore čovjekove unutarnje snage za bolji svijet, što je prepoznala i šira kanadska javnost uvrstivši ovog čudesnog sportaša i humanitarca u Kuću slavnih.
Stalni Zbornikov istraživač iz Sydneyja dalmatinskih korijena Walter Vori Lalich propituje „Transnacionalnu memoriju posljednjih počivališta iseljenika“, zaokružujući vlastite znanstvene spoznaje o integracijskim procesima hrvatske zajednice u tome multikulturnome i tehnološki naprednom australskome okružju.
Autorica Vesna Kukavica u razgovoru s dr. sc. Šimunom Šitom Ćorićem analizira postignuća Hrvatskoga svjetskoga kongresa u prigodi 30. obljetnice osnutka te krovne iseljeničke organizacije. Autorica Snježana Radoš piše o medijima hrvatskih manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi, temeljem nedavno održanog Matičina 27. foruma hrvatskih manjina – izdvajajući, uz elektroničke i internetske medije, tri važna manjinska tjednika i to stoljetne Hrvatske novine (Austrija), Hrvatski glasnik (Mađarska) te Hrvatsku riječ (Srbija).
Prema ocijeni promotora povjesničara Željka Holjevca, tematska cjelina „Povjesnica“ prava je riznica našeg rasutog historiografskoga nasljeđa. Stota obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana nadahnula je povjesničara Ivicu Miškulina da napiše esej o životnim postignućima utemeljitelja Republike Hrvatske. Usto, povjesničar Miškulin objavio je i fascinantnu izvornu znanstvenu studiju o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971., analizirajući društvene, sportske i političke prilike u doba hladnoratovske podjele svijeta.
Mlada povjesničarka Iva Kajfeš priložila je pregledan znanstveni rad o „Doprinosu kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske“. Akademik Vinko Grubišić s polustoljetnom kanadskom adresom objavljuje „Uspomene na jedan buran slavistički kongres u Americi“. Publicisti Tihomir Nuić i Mate Sušac upozoravaju na strašnu – nezasluženu traumu izgona našeg emigranta iz Švicarske kasnih 1930-ih.
Publicist s berlinskom adresom Gojko Borić, prema ocjeni promotora uvjerljivo opisuje doživljaje i susrete sa znamenitim osobama, uključujući i hrabre susrete s našim egzilantima uz pomoć Radija Deutsche Welle, gdje je bio prvi ravnatelj redakcije na hrvatskome jeziku. Istaknuti povjesničar i književnik Đuro Vidmarović piše o memoarima emigrantskoga intelektualca i spisatelja Stjepana Šuleka koji je desetljećima u Njemačkoj uređivao „Kroatische Berichte“. Njemu se pridružuje Mauricij Frka Petešić s višedesetljetnom francuskom adresom donoseći „Nove priloge za bio-bibliografiju Hrvatske revije“.
Na panelu Useljeništvo i povratništvo I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, govoreći o useljeništvu i povratništvu, dr. sc. Marin Sopta istaknuo je kako se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku, no smatra da ostale zemlje koje su uspjele vratiti stanovništvo, nisu uspješnije od Hrvatske, piše […]
U tematskoj cjelini „Duhovnost“ dominira izvorna znanstvena studija publicistkinje iz Pečuha Branke Pavić Blažetin pod naslovom „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“. Jednako zanimljiv je i prilog Marije Belošević o „Radosti življenja u novom zavičaju“ hrvatskih katolika u Njemačkoj, čije misije slave zlatni jubilej.
Hrvatska katolička zajednica bl. Jakova Zadranina – Göppingen i Hrvatska katolička zajednica sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen spadaju, piše Beloševićeva, među najstarija mjesta hrvatskog dušobrižništva u njemačkoj biskupiji Rottenburg-Stuttgart.
Dvjestota obljetnica rođenja Ante Starčevića u fokusu je autora Željka Holjevca u tematskoj cjelini „Baština“ koji prostor te Zbornične cjeline dijeli s publicistom Marijanom Lipovcem koji opisuje prinose našoj kulturnoj povijesti „Ljudevita Gaja kao Reformatora hrvatskog pravopisa i književnog jezika“.
O vrhunskim hrvatskim znanstvenicima u inozemnim centrima izvrsnosti u Matičinu ljetopisu piše u sklopu tematske cjeline „Znanost“ publicistkinja Tanja Rudež koja nam približava karijeru sociologinje dr. sc. Borje Martinović, izvanredne profesorice na Odsjeku za interdisciplinarne društvene znanosti sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj. Riječ je o rođenoj Riječanki koja se znanstveno bavi „Utjecajem kolektivnog psihološkog vlasništva na etničke odnose“. Nadalje, astrofizičar dr. sc. Mario Jurić, direktor Instituta Data Intensive Research in Astrophysics and Cosmology Sveučilišta Washington u Seattleu, dijeli s čitateljima Zbornika vlastiti san o transferu znanja između Amerike i Hrvatske.
U poglavlju „Nove knjige“ etnologinja sa zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta Marijeta Rajković Iveta piše o četiri recentne etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima, izdvajajući onu pod naslovom „Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština, identitet“.
Povjesničar Robert Skenderović prikazuje historiografsku sintezu Hrvata iz Mađarske koju je napisao nagrađivani znanstvenik Dinko Šokčević iz Budimpešte. Kroatologinja Sanja Vulić osvrće se na „Kapitalnu gradišćansko hrvatsku dijalektološku ediciju“, čiji je nakladnik Hrvatski kulturni i dokumentarni centar iz Željeznog. Filologinja Lucija Šarčević s višegodišnjim profesorskim iskustvom u Njemačkoj izdvaja dvojezično izdanje književnosti za djecu spisateljice Nade Zidar Bogadi.
Svezak znakovito zatvara prilog o divot izdanju komunikologa Bože Skoke „Strateško komuniciranje država“, u kojem zagrebački profesor informatike i menadžmenta s Ekonomskoga fakulteta Velimir Srića iznosi osobnu viziju suvremenog hrvatskog zajedništva u digitalnoj epohi.
Ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, u 66. godištu izlaženja, posvećen je obilježavanju 70. obljetnice osnutka svoga malo starijeg nakladnika – Hrvatske matice iseljenika kao ključne nacionalne ustanove za iseljeničku djelatnost. Tematske cjeline napisali su iskusni publicisti, kroatisti, etnolozi, sociolozi, povjesničari, ali i teoretičari književnosti s raznih sveučilišta od Santiaga de Chilea, São Paula, Los Angelesa, […]
Svečanom predstavljanju prisustvovali su: Davor Ivo Stier, saborski zastupnik, Milan Kovač, predsjednik UV HMI, Vanda Babić Galić, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, Mirjana Ana Maria Piskulić, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove u Ministarstvu kulture i medija te brojni drugi predstavnici baštinskih, kulturnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova.
Snježana Radoš, Hrvatska matica iseljenika
