Rim
FOTO: Hrvoje Zovko/Zavod sv. Jeronima
U prostorima Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, u nedjelju je u sklopu projekta “San Girolamo e la Cultura Croata” organizirano predavanje “Utjecaj svetog Jeronima na kulturu i duhovnost Hrvata”. Predavanje je održao prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Hrvatska rimska zajednica proslavila je u petak svetkovinu sv. Jeronima, nebeskog zaštitnika Papinskoga hrvatskog zavoda i Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu. Proslava je započela svečanim euharistijskim slavljem na hrvatskom jeziku koje je uz koncelebraciju rektora Marka Đurina, nekoliko rektora drugih rimskih zavoda te 30-ak hrvatskih svećenika koji su na službi ili studiju u Rimu, […]
Riječi dobrodošlice svima okupljenima uputio je vlč. Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, a pridružila mu se i Tea Zupičić, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.
Prof. Bodrožić iznio je nekoliko definicija pojma kultura ukazujući na njegovu višeznačnost. Zatim se osvrnuo na činjenicu da je sv. Jeronim, kao čovjek koji je živio u 4. stoljeću, bio čovjek klasične kulture koju je stekao ponajprije u rodnom mjestu, u Stridonu, u nekadašnjoj rimskoj Dalmaciji, a zatim u Rimu gdje je završio srednjoškolsko obrazovanje u školi znamenitog govornika Elia Donata. Oduševljen za gorljivi kršćanski život, sv. Jeronim uputio se na studij Svetoga pisma te je s tim ciljem naučio još grčki i hebrejski, a dijelom i sirijski jezik, čime je postao vir trilinguis…
“Kao takav bio je, osim one klasične, čovjek biblijske kulture. Dokaz tome je njegovo životno djelo Vulgata – latinski prijevod Svetoga pisma. Sve to nalazi se u temelju doprinosa kojeg je sv. Jeronim dao kulturi Hrvata. Naime, Hrvati su u doticaj s visokom kulturom došli po dolasku u zapadni Ilirik nakon avarskih pustošenja”, istaknuo je prof. Bodrožić, naglasivši činjenicu kako Hrvati nikada nisu potpuno prešli na latinski jezik, već se smatralo bitnim puku navijestiti Evanđelje na materinjem jeziku.
“Tako je u 9. stoljeću nastalo pismo glagoljica kojim su se služili, ne samo u svakodnevnom govoru, već i u liturgiji. Ono što je bilo osobito značajno za glagoljicu, jest činjenica da je njezino autorstvo pripisano sv. Jeronimu te je time s obzirom na njegov značaj, dobilo moćnog pokrovitelja i najsnažnije opravdanje da ostane u daljnjoj uporabi. To pismo bilo je nazvano glagoljskim ili ilirskim, a čak i, po sv. Jeronimu, jeronimovskim”, dodao je predavač.
U završnom dijelu predavanja prof. Bodrožić progovorio je o utjecaju sv. Jeronima na duhovnost Hrvata. Naime, kako je bio vrlo brzo prihvaćen kao učitelj duhovnosti, franjevačke zajednice sv. Jeronima uzele su kao primjer i model asketskog života. Tako i danas tri franjevačke provincije nose ime svetog Jeronima, a na jadranskoj obali tijekom stoljeća izgrađeno je i nekoliko desetaka crkvi, kapela i mjesta njegova štovanja.
Trideset dana nakon smrti, u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u četvrtak je slavljena misa zadušnica za pokojnu prof. dr. Simonu Šandrić Gotovac, istaknutu liječnicu i sveučilišnu profesoricu koja je cijeli svoj radni vijek provela u Rimu kao sveučilišna profesorica kardiologije na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca i na Polikliničkoj bolnici Agostino Gemelli. Misu je […]
Predavanje je održano u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, a u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Splitu.
