60 minuta
FOTO: Pixabay
U Hrvatskoj matici iseljenika održana je videotribina posvećena progonu hrvatskog stanovništva u Vojvodini početkom 90-ih godina 20. stoljeća.
Donošenjem posebne upisne kvote u akademskoj godini 2018./2019. za studente, pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva, ispunjen je jedan od najvažnijih zahtjeva u području obrazovanja i znanosti naših sunarodnjaka koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i jedan od zaključaka Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Posebna kvota odnosi se na pripadnike […]
Gost tribine bio je Zlatko Pinter koji je rođen 23. kolovoza 1954. u Zemunu. Odrastao je u selu Plavna nedaleko Vukovara (općina Bač), gdje je završio osnovnu školu. Srednje obrazovanje stekao je u Bačkoj Palanci, a potom se po povratku iz vojske zaposlio u Novom Sadu. Tamo je uz rad studirao na višoj ekonomsko-komercijalnoj školi koju je završio 1983. godine. Poslije smrti oca 1981. vratio se u Plavnu, gdje je živio do kraja kolovoza 1991., kada je zbog prijetnji srpskih ekstremista s obitelji napustio svoju kuću i trajno iselio u Hrvatsku.
Utemeljitelj je Zajednice izbjeglih i prognanih Hrvata iz Vojvodine čija je osnivačka skupština održana 28. prosinca 1991. u Zagrebu. Od jeseni iste godine angažiran je u obrani Republike Hrvatske kao dragovoljac, gdje je proveo cijeli rat i ostao u statusu profesionalnog časnika sve do umirovljenja 2007. godine.
Dio zapisa i dokumenata što ih je prikupio poslužili su kao dokazni materijal za podizanje optužnice Vojislava Šešelja u Den Haagu 2002. godine. Posljednjih nekoliko godina surađuje s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, kojem je predao najveći dio prikupljenog gradiva.
Okrugli stol “Jezik i identitet“ održan je u subotu u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Osijek. Događaj je organiziran u okviru izbornoga kolegija „Jezik i identitet u odgoju i obrazovanju“ sveučilišnoga poslijediplomskoga doktorskog studija „Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja“, a u okviru projekta Lingvistička istraživanja hrvatskih narodnih govora u Vojvodini s naglaskom na […]
Autor je dvaju knjiga koje tematski predstavljaju cjelinu: “Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća” i “Hrvati iz Srijema, Banata i Bačke u vrtlogu devedesetih – Progon i etničko čišćenje 1991. – 1995.”, a njima se pridružuje i treća knjiga “Progoni stradanje Hrvata u Vojvodini tijekom Domovinskog rata (prilog kronologiji srbijanskog terora nad Hrvatima u istočnom Srijemu, Banatu i Bačkoj od 1986. do 1995.)”, s kronologijom terora i progona Hrvata u Vojvodini 1986. – 1995. godina.
Tribinu, koju možete pogledati u nastakvu, vodio je prof. Đuro Vidmarović.
