VIDEO
FOTO: Krunica Hrvata svega svijeta
Hrvatski vjerski centar sv. Nikola Tavelić iz Buenos Airesa u subotu je molio 70. Krunicu Hrvata svega svijeta. Iz ovog dalekog grada u Argentini javili su se: fra Josip Peranić, Mariano Borhi s obitelji, Marija Gadže, Ana Premužić, Lillija Vlaho i Maria Stegnar.
Dobro došli u šesti grad po veličini u Kanadi i treći u regiji Ontario. Prema podacima iz 2021. godine, Mississauga je dom više od 720 tisuća stanovnika, od koji se 37 posto izjasnilo kao katolici. U ovom relativno novom gradu, smještenom nedaleko od Toronta, djeluje i župa Hrvatskih mučenika, utemeljena 6. prosinca 1977. Budući da […]
Najnoviju Krunicu predvodio je pater Ike Mandurić, a istu možete pogledati u nastavku…
O Hrvatskom vjerskom centru sv. Nikola Tavelić
Prvi povijesni podaci o Hrvatima na području tadašnje Argentine spominju hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je ondje doselio 1748. godine.
Plantić je rođen u Zagrebu 1720. Bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 kilometara udaljenom od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768., jedno vrijeme obnašao je i dužnost rektora Colegio Nacional u Buenos Airesu.
Nakon njega u Argentinu 1929. godine stigao otac Leonard Rusković. Za useljavanje Hrvata nakon Drugog svjetskog rata najzaslužniji je fra Blaž Štefanić koji je ovdje došao 1939. kao misionar. Na poticaj iz Rima početkom 1946. počeo je djelovati na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije. Uputio je tadašnjem predsjedniku Argentine generalu Juanu Domingu Peronu četiri memoranduma u kojima je molio da se dopusti masovno useljavanje Hrvata u Argentinu. I tada je odobren ulazak 35 tisuća Hrvata.
Rijetka su svjetska prostranstva na koja noga hrvatskog čovjeka nije kročila pa tako ni „obećana zemlja“ Amerika nije bila izuzetak. Među prvim Hrvatima doseljenicima u Ameriku bili su otočani i pomorci koji su išli trbuhom za kruhom. Kako su išli ljudi, tako su za njima krenuli i njihovi duhovni pastiri – fratri. Prva hrvatska župa […]
Nakon Drugog svjetskog rata u ovu zemlju stiglo je četrdesetak hrvatskih izbjeglih svećenika. Podignuto je Hrvatsko vjersko središte “Sv. Nikola Tavelić”, mjesto vjerskog okupljanja i središte svekolike djelatnosti Hrvata u Argentini.
Kamen temeljac novog centra 1973. položili su franjevci iz zadarske Provincije Sv. Jeronima, a četiri godine kasnije zaslugom fra Line Pedišića i fra Marijana Zlovečere završila je izgradnja središta pod čijim krovom od tada hrvatsku riječ i kulturu vjerno čuvaju mnogobrojna hrvatska društva. Tu su Hrvatski caritas, Međudruštveni odbor, Mala škola, Dopunska škola hrvatskog jezika i kulture za osnovnoškolce, Hrvatski tamburaški Ansambl Bosna, Društvo hrvatskih katoličkih srednjoškolaca i sveučilištaraca i Čuvari hrvatskog folklora.
Hrvatski franjevci oduvijek su bili glavni promotori očuvanja hrvatskog identiteta naših zajednica u svijetu. Stoga i ne čudi da su ugradili vjeru i trajnu vezu s domovinom u biće hrvatske zajednice u Buenos Airesu.
Fra Lino Pedišić bio je delegat hrvatskih misionara i glavni tajnik Argentinske katoličke komisije za izbjeglice. Dugo je tu hrvatsku župu vodio pokojni fra Ilija Kozina kojeg je naslijedio fra Ivan Gavran.
Više od 20 godina fra Josip Peranić vodi centar, a osnovao je i Hrvatsku župu Sv. Leopold Mandić u San Justu. Svaki dan u hrvatskom središtu, popularno nazvanom Tehar, slavi se sveta misa. Nedjeljom se okupi najveći broj vjernika, a u crkvenom zboru sudjeluje nekoliko naraštaja potomaka Hrvata i to je ključ uspjeha ovoga središta – povezivanje i aktivno djelovanje članove hrvatske zajednice u raznim društvima.
Hrvatska katolička župa iz Münchena, predvođena svojim župnikom fra Petrom Klapežom, u subotu je molila 69. Krunica Hrvata svega svijeta. Iz ove najbrojnije hrvatske iseljeničke zajednice javile su se i obitelji Franjičević, Marčinković, Bagarić, Barišić i Novokmet. Krunicu je predvodio pater Ike Mandurić, a istu možete pogledati u nastavku… O župi Nakon Drugog svjetskog rata […]
U Argentini djeluju i hrvatske časne sestre: od 1934. zagrebačke Sestre Milosrdnice, a od 1946. i Kćeri Milosrđa iz Blata na Korčuli. I jedne i druge rade na području školstva i bolničke njege. Sestre Milosrdnice na Dock Sudu u predgrađu Buenos Airesa vode Zavod Krista Kralja. Kćeri Milosrđa zadužene su za hrvatski starački dom u mjestu Cortines, 70 kilometara udaljenom od Buenos Airesa.
Zagrebačke Sestre Milosrdnice u hrvatskoj zajednici u Buenos Airesu postavile su temelje Hrvatske male škole. Danas vode školu skupina volontera i profesora koji dolaze iz Hrvatske i koji predano nastavljaju školovati djecu trećih i četvrtih naraštaja Hrvata prenoseći im jezik, kulturu i vjeru.
Hrvatski franjevci godinama su vodili školu Kardinal Stepinac u gradu Hurlinghamu. Nadbiskup grada Mercedes postao je 1997. mons. Milan Ognjenović, sin majke Hrvatice i oca Crnogorca. Nadbiskup grada Parana (provincija Entre Rios) je mons. Stanislav Karlić, sin hrvatskih roditelja. U Argentini ima oko 60 katoličkih biskupa, a krajem 1996. Hrvat mons. Karlić izabran je za predsjednika Argentinske biskupske konferencije.
Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Zanimljivo je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim državama Latinske Amerike i postoji vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu.
Hrvatska katolička misija London 2019. godine proslavila je pola stoljeća organizirane pastoralne skrbi za Hrvate u Ujedinjenoj Kraljevini. Njezin voditelj reći će da je zajednica uvijek bila brojčano mala, ali da je svakako dio Božjeg plana… “HKM London nastoji biti sigurna luka u kojoj naši vjernici mogu pronaći zajedništvo, riječ Božju, ohrabrenje, oprost, prijateljstvo i […]
Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice, zbog čega su dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.
