vlč. Berislav Hunski

Oproštaj od skromnog svećenika koji je preminuo na Tasmaniji: Jednom prilikom je pobjegao iz bolnice kako bi mogao slaviti svetu misu…

25. lipnja 2024. u 17:43

Potrebno za čitanje: 2 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: Facebook

Hrvatska zajednica u australskom Hobartu oprostila se u subotu od svog dugogodišnjeg dušobrižnika vlč. Berislava Hunskog koji je pokopan na groblju u dvorištu crkve koju je sa svojoj zajednicom i izgradio. Misu zadušnicu predslavio je msgr. Bosiljko Rajić u koncelebraciji s 11-ero svećenika. Na posljednjem oproštaju bila su i dvojica nadbiskupa: prijašnji koji je sada u miru i trenutačni Julian Porteus.

Tužna vijest iz Chicaga! Preminuo je fra Ilija Puljić

U 83. godini života, 60. godini redovništva i 55. godini svećeništva, sinoć je u sveučilišnoj bolnici u Chicagu preminuo fra Ilija Puljić. Fra Ilija je rođen 26. srpnja 1941. u Kamenoj u Hercegovini. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u franjevačkom sjemeništu u Visokom. Studij filozofije i teologije pohađao je u Sarajevu […]

U propovijedi je msgr. Bosiljko istaknuo kako je život vlč. Berislava bio obilježen skromnošću kakvu rijetko srećemo…

“Cijeli svoj život podredio je zajednici u kojoj je završio ovozemaljski život”, rekao je msgr. Bosiljko.

Prigodnom riječju od svog svećenika oprostio se i nadbiskup Porteus…

Croatian Catholic Centre – Duha Svetog

“Njega je moguće opisati samo s jednom riječju, a ona je jednostavnost. Ta jednostavnost uvijek me ganula na susretu s njim. Poznat po skromnošću, ali bogat srcem, uvijek je imao potrebu druge darivati krunicama, medaljicama ili svetom vodom. Sve svoje je stavio u službu drugoga “, istaknuo je nadbiskup.

Pismo dr. Tomislava Markića, ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, pročitao je vlč. Vedran Lešić koji je tom prigodom zajedno s msgr. Bosiljkom doputovao na pogreb.

U Zagrebu preminuo dugogodišnji župnik Hrvatske katoličke misije Hannover

Okrijepljen svetim sakramentima u petak je u 86. godini života, 65. redovništva i 60. godini svećeništva u Zagrebu preminuo fr. Ljudevit Josip Jeđud – član Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije i Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu. Rođen je 2. prosinca 1937. godine u mjestu Čehovec pokraj Čakovca od oca Mateja i majke […]

Nakon toga vlč. Vedran se zahvalio Hrvatskoj zajednici u Hobartu na podršci. Istaknuo je zahvalu prijašnjem i sadašnjem nadbiskupu što su mu kao njegovi mjesni biskupi omogućili da živi svoj san.

U ime zajednice posljednje zbogom uputio je Ivan Mamić. On je sa svojom obitelji bio vrlo važna potpora u životu i radu vlč. Berislava.

Jednom prilikom kada je već jako obolio, Ivan je zamolio liječnike da vlč. Berislava zadrže u bolnici kako bi se uspio malo oporaviti, on je pobjegao iz bolnice kako bi slavio svoju misu te se poslije toga vratio u nju.

Croatian Catholic Centre – Duha Svetog

Glazbeno pjevanje i sviranje upriličila je obitelj Bujan. Zajednica nije skrivala suze i tugu za odlaskom dragog im pastira. Nakon mise zadušnice tijelo je ispraćeno u dvorište crkve gdje je i sahranjeno. Zajednica je nastavila druženje na ručku koji je priređen u Australsko-hrvatskom domu u Glenorchyju.

Vlč. Hunski zaređen je za svećenika 11. travnja 1981. Pet godina bio jw na službi u Hrvatskoj, a od 1986. godine na Tasmaniji u Hobartu kao hrvatski dušobrižnik.

Hrvatska katolička zajednica Hobart, predgrađe Granton, sagradila je crkvu koja je posvećena Gospi Kraljici Hrvata i Kraljici mira.

Preminuo svećenik koji je služio Hrvatima u Ingolstadtu, Nürnbergu i Pforzheim-Bruchsalu

Salezijanac svećenik don Niko Šošić preminuo je jučer u Cugovcu u 78. godini života, 58. godini redovništva i 47. godini svećeništva, izvijestila je Hrvatska salezijanska provincija. Don Niko je rođen 19. rujna 1946. u Šenkovićima (Novi Travnik, BiH) od oca Marijana i majke Kate rođ. Mican. Sakrament kršenja i potvrde primio je u crkvi Presvetog […]

Tasmanija je druga domovina za oko 1200 Hrvata i njihovih obitelji. Prvi Hrvati došli su u Tasmaniju u 19. stoljeću, posebno nakon Drugog svjetskog rata, a većina se doselila iz političkih ili ekonomskih razloga.