Odlazak znanstvenika koji je djelovao u najprestižnijim laboratorijima međunarodne zajednice

U Zagrebu nas je zauvijek napustio istaknuti znanstvenik i publicist Janko Herak, višedesetljetni urednik i autor popularno-znanstvenih knjiga usredotočenih na vrhunske karijere velikana znanosti iz redova hrvatskoga naroda koji su djelovali i djeluju u najprestižnijim laboratorijima međunarodne zajednice na svim kontinentima.

Dvojezični knjižni niz „Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu“ izlazio je desetljeće i pol, u partnerstvu zagrebačkog Hrvatsko-američkoga društva i Hrvatske matice iseljenika, obradivši gotovo stotinu impresivnih životopisa prirodoslovaca naših korijena, koji su svojim otkrićima stekli mjesto među utemeljiteljima suvremene civilizacije i budućega razvoja ljudskoga roda.

Profesor Herak bio je čestit čovjek, brižan suprug i otac, samozatajan i divan pedagog u radu sa studentima i mladim znanstvenicima. Bio je istodobno i kozmopolit i patriot, angažiravši se devedesetih 20. stoljeća u svim programima Hrvatske matice iseljenika u lobiranju za istinu o hrvatskome narodu i njegovoj pravednoj borbi za slobodu i neovisnost, zahvaljujući prethodno stvorenim znanstvenim kontaktima u inozemstvu.

Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko-američko društvo tako su desetljeće i pol objelodanjivali Herakov dvojezični knjižni niz „Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu/Distinguished Croatian Scientists in the World“, približujući čitateljskoj publici postignuća genija ljudskoga roda iz redova našega naroda. Otkrića koja su zadivila svijet na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, karijere u centrima izvrsnosti najrazvijenijih zemalja planeta, glasovite sveučilišne katedre od Amerike do Australije i europski laboratoriji u kojima stvaraju naši znanstvenici, primarno školovani na hrvatskim sveučilištima – opisani su na više od dvije tisuće stranice velikog enciklopedijskoga formata u uredničkoj koncepciji prof. dr. sc. Janka Heraka.

Svi su ti prilozi, plod Herakovih uredničkih napora, ubaštinjeni u ključnim leksikografskim djelima u našoj akademskoj zajednici poput „Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina“, čiji je dr. sc. Janko Herak bio pouzdan suradnik. Profesor Herak posebno se dičio uspjesima svojih studenata, među kojima je bio i Nenad Ban, jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika današnjice u inozemstvu. Herakov jedinstveni knjižni niz o prirodoslovcima međunarodne reputacije doprinos je nastojanju domovine da surađuje s našim znanstvenicima u inozemstvu i potakne ih na povratak.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo je međunarodna priznanja upravo za takve poticaje, npr. od Europskoga regionalnoga gospodarskog foruma kada je Fond za suradnju znanstvenika izabran kao primjer najbolje prakse na temu Razvoja ljudskog kapitala i upravljanja migracijama u svrhu ostvarivanja konkurentnosti europskih regija te od Međunarodne organizacije rada kada je Fond Jedinstvo uz pomoć znanja izabran kao primjer dobre prakse na temu Promicanja povezanosti između migracija i razvoja. Leksikografski je obradio prirodoslovlje od naraštaja Nikole Tesle do suvremenog fizičara Marina Soljačića, uključujući sve naše perjanice nanoznanosti, kemičare i biokemičare, kao i matematičare svjetske slave… Kao erudit profesor Herak pronašao je za svaku znanstvenu disciplinu vrhunskog autora od struke koji je opisivao karijeru svakog od znanstvenik uvrštenih u Herakov knjižni niz, tako su svi prilozi dobili na značaju i vjerodostojnosti.

Prof. dr. sc. Janko Herak (1937. – 2025.) školovao se u Zagrebu i diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Odmah se zatim, kao raniji stipendist, zaposlio u Institutu Ruđer Bošković (IRB). Godine 1964. magistrirao je i sa suprugom Anom otišao na izradu doktorata na Sveučilište Duke, u Durhamu, Sjeverna Karolina (SAD).

Po povratku u Zagreb doktorirao je i postao voditelj Laboratorija. Od 1976. do umirovljenja (2005.) bio je redoviti profesor i predstojnik Zavoda za biofiziku Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom aktivne znanstveno-nastavne karijere Janko je boravio i radio u mnogim svjetskim znanstveno-nastavnim institucijama kao gost profesor (Tehničko sveučilište Karlsruhe − Njemačka, Sveučilište Britanske Kolumbije u Vancouveru – Kanada, Sveučilište Baylor, Houston – SAD, Sveučilište u Oslu – Norveška) ili kao gostujući znanstvenik (Sveučilište u Kölnu, Institutu Max-Planck u Mülheimu/Ruhr, Institutu za biofiziku u Homburgu/Saar − Njemačka). U svakoj od tih sredina uspostavio je prijateljske veze s migrantima naših korijena koji su se afirmirali u akademskim zajednicama dotičnih zemalja.

Jankovo uže stručno područje je biofizika i kemijska fizika. Iz tog je područja objavio preko 120 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima. Objavio je i 16 znanstvenih, nastavnih i stručnih knjiga. Posljednjih godina plodnoga života posebno se posvetio istraživanju znanstvenih biografija uglednih hrvatskih znanstvenika koji žive i rade ili su živjeli i radili u inozemstvu, ostvarivši nemjerljivo značajan leksikografski rad za povijest naše akademske zajednice. Iz tog je područja objavio 11 knjiga, dvojezično − na hrvatskom i engleskom jeziku. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, pored ostalog državne nagrade za istaknuto znanstveno djelo, državne nagrade za popularizaciju znanosti te je odlikovan Ordenom Danice hrvatske.

Pogreb prof. dr. sc. Janka Heraka održat će se danas u 12.40 sati u Velikoj dvorani na zagrebačkom Krematoriju na Mirogoju. Počivao u miru Božjem.

Ključne riječi #Janko Herak #Vesna Kukavica #znanstvenici u dijaspori