Objavljujemo kako su partizani vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca

Komunistička partija Jugoslavije provodila je ciljanu političku i medijsku kampanju među pripadnicima NOVJ-a prije početka napada na Široki Brijeg. Partizani su u jesen 1944. preko Radija Beograd i partizanskih vojnih biltena vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca. Činjenica je da je Partija, preko glavnih urednika tih vojnih biltena, nakon pokolja hercegovačkih franjevaca vodila žestoku ideološku kampanju opravdavanja zločina.

Nekoliko dana nakon ubojstva hercegovačkih franjevaca u komunističkim su tiskovinama objavljivane vijesti da su franjevci pucali na partizane. Riječ je o drugoj fazi uspostave vlasti, odnosno o konstrukcijama stvarnosti protiv hercegovačkih franjevaca kako bi se opravdala njihova ubojstva. U tom je slučaju, da bi se smaknuća opravdala, bilo dovoljno poistovjetiti članove Provincije s ustaškim pokretom.

Tadašnji su jugoslavenski komunistički mediji nedugo nakon zločina javljali o navodnoj povezanosti franjevaca s ustašama te o njihovom navodnom oružanom otporu snagama NOVJ-a. To je činio Radio Beograd koji je nekoliko puta dnevno javljao da su šestoricu franjevaca našli u crkvi sa strojnicama te da su ih tu pobili. Zatim, da su druge tobože našli u bunkerima s bombama i strojnicama te da su i njih pobili. Treću su skupinu zarobili u obližnjem selu Knešpolju, navodno u prvim ustaškim redovima sa strojnicama u rukama, pa su i njih ubili. Četvrtu su skupinu franjevaca uhvatili podno Brijega u električnoj hidrocentrali i uz njih navodno svu silu stranih i domaćih valuta. Prošli su kao ostala skupina franjevaca, pobili su ih jugoslavenski partizani.

Na naslovnici beogradske Politike objavljena je 11. veljače 1945. karikatura pod naslovom „Ecclesia Militans“ ispod koje je pisalo: „Široki Brijeg, koji je ovih dana oslobodila naša vojska, bio je najustaškije gnezdo u kome su se vaspitovali bosansko-hercegovački fratri, koji su vrlo aktivno, moralno i fizički, učestvovali u pokolju Srba”. Unutar karikature dominiraju dvojica širokobrijeških franjevaca u razgovoru, a ispred njih čuva stražu ustaški vojnik. Franjevci u karikaturi vode sljedeći dijalog: „Osnivač našeg reda, sveti Franjo Asiški, govorio je pticama… A mi smo, dragi brate, ptice hranili ljudskim mesom.“

Nadalje, Politika od 21. veljače 1945. objavila je na naslovnici karikaturu pod naslovom „Peta zapovijed – franjevci su sa crkvenih tornjeva pucali na našu vojsku“. Na njoj dominiraju petorica franjevaca koji pucaju s crkvenog zvonika na NOVJ, a s lijeve strane narisan je Isus koji ih upozorava. Ispod karikature otisnut je dijalog u kojemu Isus upozorava: „Zar ste zaboravili moju petu zapovijed”. Na to franjevci odgovaraju „Mi slušamo samo zapovijed Hitlera, Mussolinija i Pavelića”.

Zagrebački zabavni list Kerempuh bio je još izravniji u napadima na hercegovačke franjevce. Tako je u tom listu 14. listopada 1945. objavljena karikatura „Na Širokom Brijegu“. Iznad karikature stoji: „Moto: … 5. zapovijed Božja ‘Ne ubij’. Neki govore da fratri na Širokom Brijegu nikada nisu uzeli puške u ruke u borbi protiv Narodnooslobodilačke vojske”. Na karikaturi dominiraju četiri širokobriješka franjevca koji u vrijeme borbi za Široki Brijeg pucaju puškostrojnicama iz samostana po pripadnicima NOVJ-a. Ispod karikature stoji: „Udri oče Serafine, ne boj se! Poslije ćemo izdati ‘pastirsko pismo’ i oprati ljagu sa sebe, ali ako nas nadjačaju – propade naša stvar!“1

U istom je listu 6. siječnja 1946. objavljena karikatura pod naslovom „Sa Širokog Brijega“ uz opis „U samostanu na Širokom Brijegu fratri su se vježbali u pucanju, gađajući zečeve“. Na karikaturi dominira debeo franjevac u sjedećem položaju opasan ručnim bombama, s nožem, krunicom, kukastim križem i križem oko vrata te s puškom u lijevoj ruci. U desnom kutu karikature nalazimo također debelog franjevca koji vuče drvenu igračku u obliku zeca. Naoružani širokobriješki franjevac viče: „Miči toga zeca, tamo! Osjećam se već sposobnim i za ljudske ciljeve!“

Karikature s motivima pastirskog pisma i širokobrijeških franjevaca

Pastirsko pismo odjeknulo je u ondašnjoj Jugoslaviji i zadalo ozbiljan udarac novonastalom režimu. Uslijedio je usklađeni napad komunističkih tiskovina na nadbiskupa Stepinca, ali i na pobijene širokobriješke franjevce zbog ponovnog aktualiziranja razloga njihova pokolja od partizana. Tako je u beogradskom satirično-humorističnom tjedniku Jež od 13. listopada objavljena karikatura koja prikazuje nepoznatog katoličkog svećenika koji za vrijeme misnog slavlja drži u desnoj ruci Pastirsko pismo i uzvikuje vjernicima: „Draga braćo u Kristu! Mi proživljavamo teške dane, jer nam se zabranjuje da širimo reč Božju kao što smo to u slavu Poglavnika činili u Širokom Brijegu i Jasenovcu”.

U istom je tjedniku 27. listopada 1945. na naslovnici objavljena karikatura naslovljena s „Pastiri i stado“. U središtu je karikature nadbiskup Stepinac u zapovjedničkom položaju. S lijeve strane karikature nalaze se sedmorica širokobrijeških franjevaca koji pokorno slušaju kritike. Ispod karikature piše: „Šta vi ono uradiste sa poverenim vam stadom! – Kao i sa svakim stadom: Neke smo ostrigli a neke poklali. Ostatak hoćemo da čuvamo”.

U tjedniku Jež od 15. prosinca 1945. objavljena je karikatura pod naslovom „Ne ukradi“. U središtu je sedam časnih sestara milosrdnica koje su pred Narodnim sudom i porotom u Zagrebu odgovarale zbog šverca ukradene kože. Ispod karikature stoji: „Molimo da nam se kao olakšavajuća okolnost uzme u obzir da smo, mimo prakse naše braće sa Širokog Brijega, radili samo sa goveđom kožom…“2

U istom tjedniku od 27. prosinca 1945. objavljena je karikatura „Tumačenje ustava“, na kojoj su u središtu pozornosti franjevci koji uz blagoslov biskupa skrivaju poluautomatsko oružje i bombe u kriptu franjevačke crkve (najvjerojatnije samostanske crkve u Širokom Brijegu, op. a.). Ispod karikature stoji: „Ako je zagarantovana nepovredivost stana, mora biti zagarantovana i nepovredivost samo-stana“.3

Takvi organizirani i ciljani napadi partijskih tiskovina poslužili su za opravdavanje pokolja hercegovačkih franjevaca i kao priprema za kasniji medijski i stvarni obračun s Katoličkom Crkvom koji je uslijedio nakon uspostave revolucionarne komunističke vlasti pod maskom Narodne fronte.

Pregled objavljenih karikatura s motivima širokobijeških franjevaca u režimskim tiskovinama od veljače do siječnja 1945. pokazuje mržnju Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) pod vodstvom Josipa Broza Tita prema širokobriješkim franjevcima i Katoličkoj crkvi u poraću 1945. godine.

Hrvoje Mandić, nasl. doc. dr. sc.

Izvori

1. „Pastirsko pismo“, Jež, Beograd, 13. listopada 1945., br. 328: 4.
2. Pastiri i stado“, Jež, Beograd, 27. listopada 1945., br. 330: 1.
3. „Ne ukradi“, Jež, Beograd, 15. prosinac 1945., br. 337: 5.
4. „Tumačenje ustava“, Jež, Beograd, 22. prosinac 1945., br. 338: 2.
5. „Na Širokom Brijegu“, Kerempuh, Zagreb, 14. listopada 1945., br. 2: 3.
6. „Sa Širokog Brijega“, Kerempuh, Zagreb, 6. siječnja 1946., br. 14: 3.
7. „Ecclesia Militans“, Politika, Beograd, 11. veljače 1945., br. 11898: 1.
8. „Peta zapovijed“, Politika, Beograd, 21. veljače 1945., br. 11906: 1.

Ključne riječi #franjevci na Širokom Brijegu #Hrvoje Mandić #komunističke karikature