Zagreb
FOTO: PR
U akademskoj godini 2018./2019., donošenjem posebne upisne kvote za studente pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, prvi je put ispunjen jedan od najvažnijih zahtjeva u području obrazovanja i znanosti naših sunarodnjaka koji žive izvan Republike Hrvatske, kao i jedan od zaključaka Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić kao predsjednik Biskupskoga povjerenstva za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu obavio je redovitu godišnju vizitaciju Zavoda. Nadbiskup se susreo i obavio pojedinačne razgovore s upravom Zavoda, svećenicima pitomcima Zavoda, časnim sestrama i djelatnicima te obišao zavodsku imovinu. Uoči vizitacije održana je redovita godišnja sjednica Nadzornog odbora […]
Posebna upisna kvota odnosi se na dvije kategorije Hrvata izvan RH: pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih zemalja (Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija) i na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.
O uspješnosti projekta svjedoči prepoznatljivost programa u hrvatskoj akademskoj zajednici i dosadašnji iskazani interes pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva za studiranjem u Republici Hrvatskoj.
I u akademskoj godini 2024./2025. hrvatska će visoka učilišta osigurati posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, čime se s uspjehom nastavlja jedan od vrlo značajnih projekata kojim se nastoji povezati mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske s domovinom i to njihovim osobnim dolaskom u Hrvatsku, boljim upoznavanjem hrvatske kulture, jezika i svakodnevnoga života te stjecanjem kvalitetnoga obrazovanja.
Početkom studenoga 2018. godine upoznala sam gospođu Maju Cvjetičanin, lektoricu hrvatskoga jezika na rimskom Sveučilištu „La Sapienza“, koja je upravo bila stigla na novu dužnost. Tijekom boravka gospođe Cvjetičanin u Rimu ostale smo u stalnom kontaktu te je jedan od postignutih rezultata suradnje i intervju o lektoratu hrvatskoga jezika, vrijednoj inicijativi dugogodišnje tradicije. Možete li […]
U tablici su navedeni podaci za Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Josipa Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Sjever i Hrvatsko katoličko sveučilište. Uz navedena visoka učilišta, u programu sudjeluju i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru, a broj upisnih mjesta na tim dvama visokim učilištima bit će pridodan tablici nakon njihove objave.
Prije svega, važno je napomenuti da kandidati ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Republici Hrvatskoj, no za razliku od prethodnih godina, od ove se akademske godine za upis studijskih programa u posebnoj upisnoj kvoti kandidati moraju registrirati i prijaviti u sustav za upise na visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj, a koji je dostupan na ovoj poveznici… www.postani-student.hr/Ucenici/Prijava.aspx.
Prijave su u sustav za ljetni upisni rok (prvi rok) i slanje dokumentacije moguće do 1. srpnja 2024. (vrijedi za kandidate koji su srednjoškolsko obrazovanje završili u inozemstvu u 2024. godini, a za one koji su srednjoškolsko obrazovanje u inozemstvu završili do 31. 12. 2023., rok za slanje dokumentacije je 20. svibnja 2024.), osim ako visoko učilište nije odredilo drugi rok za prijavu. Ostali rokovi dostupni su ovdje…
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu, osim zahtjeva za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije trebaju predati i zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu.
Fakultet hrvatskih studija kao visokoobrazovna i znanstvena institucija usmjerena je na proučavanje svih elemenata hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatskog prostora i stanovništva – u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, susjednim zemljama u kojima su Hrvati autohtona manjina te hrvatskom iseljeništvu u zapadnoj i sjevernoj Europi i prekomorskim zemljama. Uzimajući u obzir potonje, logičan je izbor za […]
Ako se pripadnost hrvatskom narodu dokazuje javnom ispravom pretka, potrebno je dokazati i rodbinsku povezanost te dostaviti rodni list roditelja, odnosno njegovog roditelja, pa sve do pretka pripadnika hrvatskog naroda.
Više informacija doznajte ovdje…
