Na 436 stranica
FOTO: PR
Ovogodišnji svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika, u 66. godištu izlaženja, posvećen je obilježavanju 70. obljetnice osnutka svoga malo starijeg nakladnika – Hrvatske matice iseljenika kao ključne nacionalne ustanove za iseljeničku djelatnost.
Od ponedjeljka 8. veljače 2021. godine, Konzularni odjel Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču otvoren je za rad sa strankama, svakim radnim danom od 8 do 12 sati, osim srijedom. Četvrtkom i poslijepodne, od 14 do 16 sati. Molimo sa sobom ponesite FFP2 masku, rukavice i kemijsku olovku, te potrebnu dokumentaciju. U hrvatskim diplomatskim predstavništvima nije […]
Tematske cjeline napisali su iskusni publicisti, kroatisti, etnolozi, sociolozi, povjesničari, ali i teoretičari književnosti s raznih sveučilišta od Santiaga de Chilea, São Paula, Los Angelesa, Ottawe, Sydneya do Zagreba. Među 35 tiskanih samostalnih autorskih priloga, koji opsežu ukupno 436 stranica, čitatelje HIZ-a će iznenaditi sadržajni prilozi istraživača kao što su J. Čapo, M. Rajković Iveta, I. Miškulin, V. Grubišić, M. Puh, S. Granic, A. Tutek, W. F. Lalich, T. Nuić, M. Lipovac, V. P. Goss, T. Rudež, Đ. Vidmarović, Š. Letina itd.
Slojevit je prilog o izazovima četiri naraštaja američkih Hrvata kroz povijest jedne pečalbarske obitelji iz Dalmatinske zagore s kalifornijskom adresom, a čijih nekoliko pripadnika trećega naraštaja trajno ili privremeno boravi u Hrvatskoj.
Slične migrantske sudbine na Starome kontinentu je jedna međimurska obitelj s bavarskom adresom u kojoj je odrastao Domagoj Đukec, o kojem piše I. Matanović – predstavivši ga u ulozi glavnog dizajnera prestižne njemačke autoindustrijske tvrtke BMW.
Nadalje, Krešimir Mustapić s višedesetljetnom kanadskom adresom svestrana je osoba, bogatog životnog iskustva i zanimljivog poslovnog puta o kojem piše D. Barač. Od 1994. pokreće vlastiti consulting business Kremisco Engineering Inc. Uz upravljanje svojom tvrtkom, voditelj je strateških projekata AMCA-e Toronto.
Dario Deleut iz Podstrane kraj Splita godinama se bori s opakom Crohnovom bolešću. Fizički i financijski je iscrpljen. Potrebna mu je vaša pomoć. “Na liječenje u poznatu privatnu kliniku u Sydney došao sam o svom trošku prije početka koronakrize u ožujku 2020. godine. Računao sam ovdje ostati oko šest mjeseci, no dodatni troškovi liječenja doveli […]
Razvitak Matičinih programa te njihove dosege i izazove na vremenskoj okomici od sedam desetljeća propituju autorice Diana Šimurina Šoufek, Lada Kanajet Šimić, Snježana Jurišić i urednica godišnjaka Vesna Kukavica, uz povjesničare poput Ive Kraljević i Željka Holjevca.
I na kraju, u Matičinoj jubilarnoj godini HIZ ekskluzivno tiska studiju o iskustvima useljenika u Republici Hrvatskoj – koetničkih migranata naše korjenike iz Venezuele, te otkriće L. Hilje o predsjedničkoj obitelji u Kostarici, uz informacije o novoj inicijativi među poduzetnicama hrvatskih korijena u Australiji iz pera J. Milić Novak, te esej o prvoj znanstvenici u Hrvatskoj koja je dobila projekt Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) iz područja društveno-humanističkih znanosti Jasenki Gudelj. Opisani su razlozi lanjskog iseljenja te naše vrhunske znanstvenice u Italiju.
Iz pera Tanje Rudež još je zanimljivo opisana i karijera znanstvenika iz Siska Borisa Lenharda, profesora računalne biologije na prestižnome Imperial Collegeu u Londonu. Bavi se genskom regulacijom – proučavanjem mehanizama koji određuju koji će geni biti aktivni u različitim tipovima stanica u višestaničnom organizmu i kako se ta genska aktivnost mijenja tijekom embrionalnog razvoja.
Hrvati u švicarskom gradu Luzernu odmah su nakon razornog potresa na Banovini počeli s prikupljanjem potrepština i sredstava za pomoć stradalom stanovništvu. U akciji koju je pokrenuo NK Croatia Luzern prikupljene su materijalne potrepštine koje su dostavljene potrebitima u Petrinji i Hrvatskoj Kostajnici. Klub je od svojih članova i prijatelja prikupio i iznos od 20 […]
Godišnjak, uz spomenuto obilje priloga, skreće pozornost i na karijere novoizabranih dopisnih članova HAZU-a iz dijaspore poput arhitekta međunarodne reputacije Smiljana Radića iz Santiago de Chilea, trostruke doktorice znanosti Puljanke s američkom adresom Jadranke Skorin-Kapov, anglistkinje Zrinke Stahuljak iz Los Angelesa; profesora molekularne medicine sa Sveučilišta Oxford Kristijana Ramadana, te astrofizičara Željka Ivezića s University of Washington u Seattleu.
