Paul Milosevich
FOTO: Vladimir Novak
Ni u jednoj knjizi o američkim Hrvatima nisam naišao na ime slikara Paula Milosevicha pa s ovih nekoliko riječi želim ispraviti taj nedostatak.
Jedan od najznačajnijih monumentalnih objekata u Kaliforniji, osim proslavljenog Golden Gate Bridgea u San Franciscu, jest također viseći most The Vincent Thomas Bridge u San Pedru. Taj most dugačak oko dva kilometra, od 1940. godine povezuje luku Los Angelesa, odnosno San Pedro, s lukom i gradom Long Beach te preko Terminal Islanda s velikim industrijskim […]
Riječ je o umjetniku koji je tijekom gotovo 40-godišnjeg stvaralačkog rada oslikavao ne samo život u jugozapadnim državama Amerike – Kalifornije, Colorada, zapadnog Teksasa i Novog Meksika, nego i u Europi, posebno Hrvatskoj – domovini svojih roditelja i predaka.
U njegovim ostvarenjima osjeća se utjecaj europskih majstora Maneta i Henrija, iako je on svojim učenicima na sveučilištu Texas Tech uvijek ponavljao: “Umjetnik mora slikati jednostavno i ono što je očigledno, a ne ono što je nemoguće”.
Ovaj politički emigrant, aktivist, lobist, fotograf, filmaš, dizajner, grafički umjetnik i povratnik iz SAD-a, najviše se u medijima spominjao početkom 21. stoljeća kada je u nekoliko gradova diljem Lijepe Naše održana njegova izložba “Hrvati u Americi”. Najviše se tad pisalo o aktivnostima Vladimira Novaka, no vrlo malo o jednom zanimljivom, bogatom i burnom životu. “Rođen […]
Paulov otac Mate emigrirao je u Kanadu oko 1906. iz Ledenice u Hrvatskom primorju. Poslije je prešao u Sjedinjene Američke Države, gdje mu se 1920. godine pridružila supruga Zora, rođena Pađen. Poput većine tadašnjih iseljenika, radio je teške fizičke poslove: od zidara i stolara preko farmera pa sve do kopača ugljena u rudniku.
Imali su osmero djece, od kojih je najmlađi bio Paul. Iako su bili vrlo siromašni, svojoj djeci nastojali su omogućiti što bolje školovanje. Sa smiješkom se Paul zna prisjetiti kako je zimi u školu odlazio u majčinim visokim ženskim cipelama na žniranje (jer svojih uopće nije imao) te namjerno gazio u duboki snijeg kako to drugi učenici ne bi primijetili. Kada je odrastao, odlazi na studij stomatologije, ali ga ubrzo napušta i posvećuje se isključivo slikarstvu.
Paulovi crteži u tušu i olovci te uljene slike jarkih boja prikazuju članove njegove obitelji, pse, krave, sajmove, Indijance, kauboje, čizme, odjeću, T-model starog Forda…
Odličan je bio i kao portretist pa je slikao i poznate ljude, no najzanimljivija su mu bila izrazita ženska i muška lica zapadnog Teksasa. Sve u svemu, kvalitetan umjetnik.
Godine 1991. u izdanju Texas Tech University Pressa pod naslovom “Out of the Ordinary – The Art of Paul Milosevich” (Izvan uobičajenog – Umjetnost Paula Milosevicha), izišla je prekrasna monografija sa 147 slika (preko stotinu u boji) koje su stvorene zahvaljujući darovitosti ovog umjetnika.
Prvi čovjek koji je oko 1872. godine počeo u dolini Pajaro u sjevernoj Kaliforniji saditi i uzgajati jabuke, bio je Hrvat Mark Rabasa. Njegov su primjer slijedili i neki drugi Hrvati pa su započeli pravu veliku industriju, ne samo jabuka nego i drugog voća, povrća, grožđa… Podigli su hladnjače, sušione i posebne zgrade za pakiranje […]
Domovinu svojih roditelja Paul je posjetio 1968. i 1971. godine, što je zabilježio i u svome dnevniku ilustriranom crtežima koji se također nalaze u spomenutoj monografiji.
Vladimir Novak
