Pojam zavičajnosti
FOTO: PR
Krajem 2020. dovršena, u veljači 2021. godine tiskana je, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, knjiga Književnost u zrcalima – ogledi i eseji o književnosti Hrvata u Vojvodini autorice Katarine Čeliković.
Gospodina Brunu Milića posjetio sam u njegovoj obiteljskoj kući u Mortdaleu, u južnom dijelu Sydneya. Povod mog dolaska bio je upoznavanje sa skorim izdavanjem njegove druge knjige “Bijegom do slobode”, čija će promocija uslijediti za koji tjedan. Bruno Milić rođen je u ribarsko-ratarskoj obitelji 10. svibnja 1934. godine na Dugom otoku, u mjestu Sali, čiji […]
Autorica u predgovoru navodi kako se „Zavičajna (se) književnost pokazala kao najbolje sredstvo za osmišljavanje i određivanje kako nacionalnog tako i emotivnog identiteta, za ukazivanje na kontinuirane veze između cjeline i dijelova jednoga naroda. Pojam zavičajnosti temeljen je tako na nacionalnom i kulturnom identitetu, a označen je jezikom, prostorom i kulturnom poviješću.“
U knjizi su sabrani rukopisi nastali tijekom desetak godina, čiji je izbor određen, „percepcijom autorice, temeljnim oznakama, konkretnije rečeno, sastavnice su povijesno gledano temelji književnosti Hrvata u Vojvodini“.
Recenzent Žigmanov podsjeća kako je u „književnosti Hrvata u Vojvodini – dugostoljetnoj i bogatoj u produkciji, kronično (je) manjkalo, a i danas manjka, djela koja na književno-znanstveni ili nekim drugim strukama primjeren način motre i tematiziraju tu istu književnost. Opisujući procese u književnom životu vojvođanskih Hrvata, „ne samo kada je riječ o kritičkom tematiziranju, već i o promišljanju te utvrđivanju i realiziranju tako čemu primjerenih programskih nastojanja“, Žigmanov autoricu stavlja među vodeće protagoniste, ističe ju kao osnivačicu Hrvatske čitaonice i utemeljiteljicu najznačajnije književne manifestacije Hrvata u Vojvodini Dana Balinta Vujkova: dana hrvatske knjige i riječi, kulturne priredbe koja ima za svoj glavni cilj, osim popularizacije, upravo sustavno praćenje i kritičko tematiziranje hrvatske književnosti vojvođanskih Hrvata.
Školska knjiga objavila je zbirku poezije Drage Štambuka “Uzgon”, u kojoj se kroz 320 geometrijski strukturiranih pjesama u prozi zrcale raznoliki kulturni, religijski i jezični utjecaji asimilirani tijekom bogate diplomatske karijere tog diplomata u Velikoj Britaniji, Indiji, Šri Lanki, Egiptu, Japanu, Koreji i Brazilu. Posljednje dvije godine Štambuk obavlja dužnost veleposlanika u Teheranu i Afganistanu, […]
„Ispravno naslovivši svoju knjigu ogleda i eseja Književnost u zrcalima, autorica jasno smjera k sljedećem ukazu o svojoj namjeri – dio književnosti vojvođanskih Hrvata (i onaj povijesni i onaj koji se događa pred autoričinim očima) bit će promatran iz različitih rakursa a s istim ciljevima: određeno se književno djelo, književni fenomen, institut ili autor interpretativno mnogostrano, sagledavajući ga u istinosnim aspektima, književnopovijesno ili književnoteorijski elaborira. Premda se unutar sebe ove književne studije i ogledi tematski i izvedbeno međusobom razlikuju, autorica ih je ispravno grupirala u tri veće cjeline – poglavlja, na temelju književno-povijesnih kriterija. (str. 191-223).“ (Iz recenzije Tomislava Žigmanova).
Katarina Čeliković rođena je u Varaždinu 1960. godine. Diplomirana je knjižničarska savjetnica, bibliografkinja, publicistica, književnica, kulturna djelatnica. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku 1983. godine. Autorica je desetak bibliografskih radnji publiciranih u zbornicima. Urednica je šezdesetak knjiga kod više nakladnika. Dobitnica je „Antušove nagrade“ za doprinos kulturi bačkih Hrvata-Bunjevaca za rad u mjesečniku Zvonik (1997.), a za organiziranje Dana Balinta Vujkova Kulturno-prosvjetna zajednica Općine Subotica dodijelila joj je posebno priznanje „Dr. Ferenc Bodrogváry“ (2005.).
U dosad objavljenoj 41 knjizi niza “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”, Glas Koncila omogućio je čitateljima da na jednom mjestu pronađu najvažnije katoličke intelektualce 20. stoljeća, piše IKA. Tako su objavljeni najvažniji naglasci njihova djelovanja i stvaranja u zauzimanju za dostojanstvo čovjeka, kršćanina i umjetnika. Svrha je biblioteke, u suvremenom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji niza […]
Prva je ovo knjiga u biblioteci „Prinosi za istraživanje i interpretacije književne baštine“. Djelo je opsega 256 stranica, tiskano u nakladi od 500 primjeraka, a sadrži još i popis korištene literature, bibliografske bilješke o tekstovima, kazalo imena, recenziju te bilješku o autorici. Urednik i recenzent je Tomislav Žigmanov. Grafičko uređenje djelo je Darka Vukovića, priprema za tisak mr. Ervina Čelikovića, a korekturu je uradio Mirko Kopunović.