Sabor
FOTO: sabor.hr
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održali su u četvrtak zajedničku sjednicu na kojoj je raspravljano o temi: “Hrvatska nastava u inozemstvu – stanje, izazovi, perspektive”.
Jezične tehnologije i digitalni resursi te klasični udžbenici za poučavanje hrvatskoga jezika u višejezičnome okružju sve su dostupniji potencijalnim ljubiteljima hrvatskoga jezika i kulture, zahvaljujući stručnjacima Instituta za hrvatski jezik kao i brojnim autorima koji djeluju na Sveučilištu u Zagrebu. Sve je to u središtu aktualne znanstveno-popularne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika (21. veljače – 17. […]
Osim saborskih zastupnika, članova obaju odbora, u radu tematske sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Matice hrvatske, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Instituta za migracije i narodnosti, Agencije za odgoj i obrazovanje te Instituta za hrvatski jezik.
Prisutnima se uvodno obratila Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koja je istaknula kako je ova sjednica, nakon već održane tematske sjednice o lektoratima hrvatskog jezika u inozemstvu, prilika da se raspravi o stanju, perspektivama i izazovima hrvatske nastave u inozemstvu…
“Riječ je o zanimljivoj i bitnoj temi, kako za Hrvatsku tako i Hrvate izvan RH i hrvatsku manjinu u drugim zemljama”, istaknula je Bedeković.
Podsjetila je da je hrvatska nastava u inozemstvu poseban aspekt obrazovnog programa čiji je cilj očuvanje i razvoj hrvatskog identiteta namijenjen mladima i djeci koji žive u drugoj kulturnoj i jezičnoj sredini…
“U procesu slabljenja veza s domovinom, važno je da se djeca uključe u ovakve ili druge oblike pomoći, a tu značajnu ulogu imaju naši učitelji, nastavnici i koordinatori koji brinu o izvođenju nastave u inozemstvu”, dodala je.
Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH, podsjetila je na nedavni susret s Hrvatima u Brazilu, te potrebu mlađih naraštaja da nauče hrvatski jezik kako bi sačuvali svoj hrvatski identitet…
“Bez jezika nema identiteta, zato je bitno vidjeti kako možemo unaprijediti i povezati se da uspješnije odradimo svoj posao”, ustvrdila je Bušić.
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je deset stipendija za hrvatski internetski tečaj za početnike HiT-1, kandidatima hrvatskoga podrijetla iz Južne Amerike. Komisija za odabir stipendista koji će pohađati tečaj hrvatskoga jezika odabrala je sljedeće polaznike: Ana Sincich, Argentina, proljetni semestarKaren Elizabeth Gonzales Cvitkovic, Peru, proljetni semestarMaría Francisca Luza Miric, Čile, proljetni semestarNatalia Maldonado Teran, Bolivija, proljetni […]
Državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Iva Ivanković dala je kratki kronološki pregled nastanka nastave hrvatskoga jezika u inozemstvu, počevši od najstarije škole Sv. Jeronima u Chicagu te škole kardinal Stepinac također iz Chicaga koja je 1973. postala prva organizirana hrvatska škola u Americi gdje se uči hrvatski jezik, povijest, zemljopis, glazba i plesovi…
“O nastavi hrvatskoga jezika u inozemstvu koja je toliko bitna za identitet Hrvata, malo se govori u medijskom prostoru. Dopunska nastava hrvatskog jezika i kulture organizira se s ciljem očuvanja nacionalne pripadnosti i povezivanja iseljeništva s matičnom zemljom, ona omogućuje interkulturno obrazovanje i razvija dvojezičnost”, napomenula je Ivanković.
Dodala je kako se danas nastava hrvatskog jezika u inozemstvu izvodi prema kurikulu hrvatske nastave u inozemstvu, a organizira se na nekoliko načina: u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao nastava integrirana u obrazovni sustav države primateljice koju organiziraju obrazovne vlasti te države, nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije u inozemstvu, te u državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, organizira se u sklopu redovitog obrazovnog sustava…
“MZOM organizira i financira hrvatsku nastavu potpuno ili djelomično u 22 zemlje, od toga u 11 zemalja EU i 11 izvan EU, a sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima rade 92 učitelja”, navela je Ivanković.
Upozorila je kako postoje i novi globalni i tehnološki izazovi pa je potrebno pratiti potrebe iseljenika za obrazovanjem. Kao jedan od najvećih izazova istaknula je nedostatak kadra te naglasila kako ministarstvo čini sve što može da se motivira mlade ljude da se kandidiraju i javljaju na natječaj…
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra iz MVPEI istaknula je izuzetno dobru suradnju s MZOM te upoznala prisutne da će se uskoro otvoriti lektorat Hrvatskog jezika u Sao Paulu i Hrvatska dopunska škola u Londonu, gdje postoji snažna akademska hrvatska zajednica, te lektorat hrvatskoga jezika u Tirani pri sveučilištu.
Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija također je naglasila važnost sinergije znanstvenih i državnih institucija. Spomenula je stipendije Croaticuma na koje su se najviše javili potomci Hrvata iz Južne Amerike, istaknuvši kako je u njima veliki potencijal, no jezik je veliki problem…
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se u subotu s Wernerom Amonom, ministrom u austrijskoj saveznoj državi Štajerskoj za europske, međunarodne poslove, obrazovanje i ljudske potencijale Savezne države Štajerske. Na sastanku je službeno objavljena odluka Savezne zemlje Štajerske iz siječnja 2024. godine o uvođenju hrvatskoga jezika kao samostalnog predmeta nastave materinskoga (prvoga) […]
“Jezik je bitan za integraciju, za povratnike, ako želimo da usele, npr. potomci Hrvata iz Južne Amerike koji su uglavnom visoko obrazovani, jezik im je prepreka za zaposlenje”, otkrila je Perić Kaselj.
