fra Serafin Glasnović Kodić

Mjesto njegova pokopa otkriveno je tek 47 godina nakon smrti. Ovaj franjevac mogao bi postati zaštitnikom dijaspore

12. siječnja 2022. u 6:59

Potrebno za čitanje: 3 min

fra Lovro Šimić

Životne priče

FOTO: zupaporec.com

Hrvatska kolonija u Janjevu na Kosovu dobro je poznata. Iz toga dijela naše najstarije emigracije dolazi nam i jedan hrvatski blaženik – fra Serafin Glasnović Kodić.

Preživio je glad, španjolsku gripu i komunistički pokolj. Sve je štedio osim sebe, a bolesti su na kraju ipak bile jače

Dok je uvelo jesensko lišće naglo padalo sa stabala po čikaškim parkovima i uz ulice i aleje, ugasio se nečujno jedan plodan, koristan i svetački život. Zauvijek je zaklopio oči zaslužni hrvatski franjevac, skromni sin poniznog sv. Franje, uzorni svećenik i žarki hrvatski rodoljub – dr. fra Oton Knezović. Ostavio je ovaj svijet dosta neočekivano. […]

Prvi mučenik i blaženik porijeklom iz Janjeva živio je svega 54 godine života. Redovnik-franjevac bio je 37 godina, a svećenik 32 godine. Bl. Serafin, krsnim imenom Ivan, rođen je u Janjevu 25. travnja 1893. u obitelji Gašpara i Antonije Kodić. Ističući se čestitošću, pobožnošću i uzornim životom, mladi dječak Ivan odlučio je obući na sebe odijelo siromaha iz Asiza i tako se još više staviti na raspolaganje Gospodinu.

Na samom početku dvadesetog stoljeća, 1909. godine, Ivan je položio prve zavjete i dobio redovničko ime Serafin. Svoj teološki studij započeo je u Skadru, a zatim se prebacio u Graz. Šest godina nakon položio je svečane zavjete u svojoj franjevačkoj zajednici – albanskoj franjevačkoj Provinciji Blažene Djevice Marije. Iste godine, 30. lipnja, zaređen je za svećenika.

U svome životnom relativno kratkom vijeku, ali duhovno i pastoralno snažnom i ispunjenom, obavljao je službe definitora, ekonoma, profesora i župnika. Moglo bi se reći da je živio u najturbulentnijim godinama novije povijesti – kako svjetske (prvi i drugi svjetski rat), tako i lokalne (kraljevina SHS, prva i druga Jugoslavija).

U određenim povijesnim razdobljima kada nam se čini da ništa nije dobro i da ne može i da neće biti dobro, Božja providnost se uvijek pobrine da u takvim trenucima pronađe posebne ljude, posebne svjedoke života i vjere koji se potpuno stave Njemu na raspolaganje i svojim životom posvjedoče da nismo sami, da se Bog ipak brine za nas i da nas nije ostavio.

Milas poslao poruku Hrvatima na Kosovu: Obećavam da ćemo učiniti sve kako bi vam olakšali svakodnevicu

Državni tajnik Zvonko Milas boravio je 2. i 3. ožujka u radnom posjetu Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, gdje se sastao s najvišim državnim dužnosnicima, hrvatskim veleposlanicima te vodstvom i pripadnicima hrvatske manjine u tim zemljama. Milas je u pratnji savjetnika dr. sc. Milana Bošnjaka sudjelovao na sastanku u Skopju s veleposlanicom Nives Tiganj i suradnicima, […]

Unatoč svemu negativnom što se događa oko nas, unatoč svem beznađu, ipak uvijek zasja tračak nade i svjetlo ljubavi. Ali nipošto bez određene cijene. Ništa drugačije nije bilo ni s bl. Serafinom. Njegova krivnja, kao i krivnja mnogih drugih intelektualaca, svećenika ili laika, bila je ta što je živio u vrijeme bezbožnih diktatura koje su uništavale sve ono što se nije uklapalo u njihov nazor i način života.

Blaženi Serafin umro je mučeničkom smrću – iz mržnje prema vjeri. Naime, nakon jednog provincijskog sastanka na kojem se odlučivalo o budućnosti Provincije u tim teškim vremenima, pod lažnim je optužbama komunističkih vlasti Envera Hoxhe prisilno odveden na ispitivanje i ondje mučen. Bio je teško ranjen u dušnik. U mukama izdiše nekoliko dana poslije. Preminuo je 11. svibnja 1947. u franjevačkom samostanu u Lježu koji je u to vrijeme bio prenamijenjen u bolnicu.

Bolničarka Marie Ndoje, koja ga je njegovala u tih nekoliko dana do smrti, pokopala ga je u samostanskom vrtu. Mjesto njegova pokopa otkriveno je tek 47 godina nakon smrti.

Molimo se na osobit način ovome svecu koji bi s razlogom mogao postati zaštitnikom hrvatske dijaspore… Naime, 16. rujna 1994. godine, po svjedočanstvu ove žene, izvršena je potraga za posmrtnim ostacima fra Serafina Kodića i isti su pronađeni i postavljeni u temelje nove crkve Navještenja bl. Djevice Marije u Lješu.

Službeni postupak za njegovu beatifikaciju započeo je 10. studenog 2002. godine u Skadarskoj biskupiji. Kauza za beatifikaciju službeno je završila 8. prosinca 2010. U tom procesu bilo je uključeno 38 albanskih mučenika, među njima i fra Serafin Glasnović Kodić.

Plenković u Janjevu: Želimo da Hrvati ovdje opstanu i imaju dostojne uvjete za život

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tijekom jučerašnjeg boravka na Kosovu posjetio je Janjevo, gdje se susreo s predstavnicima hrvatske manjine. Obišao je i crkvu sv. Nikole u društvu župnika don Mateja Palića te Sebastijana Čolakića, predsjednika Udruge sv. Nikole Janjevo. Premijer je iskazao veliko zadovoljstvo što je u Janjevu te poručio kako je posebno […]

Dana 5. studenog 2016. godine ovi albanski mučenici proglašeni su blaženicima: “Zaista, zaista, kažem vam, ako pšenično zrno pavši na zemlju ne umre, ostaje samo, ako li umre, donosi obilat rod. Tko ljubi svoj život, izgubit će ga. A tko mrzi svoj život na ovome svijetu, sačuvat će ga za život vječni. Ako mi tko hoće služiti neka ide za mnom. I gdje sam ja, ondje će biti moj služitelj. Ako mi tko hoće služiti, počastit će ga moj Otac”. (Iv 12, 24-26).