Braća Seljan
FOTO: povijest.hr
Danas ću vas upoznati s dvojicom braće Seljan, Mirkom i Stjepanom, koji su bili željni cijeli svijet vidjeti, istraživati, proučavati i mijenjati ga. Htjeli su zadovoljiti svoje znatiželje i reći drugima što su naučili na svojim putovanjima.
Snijeg mu je donio svjetsku slavu. Njegova zvijezda zasja kao repatica na planinskom vedrom zimskom nebu, ali se i prebrzo ugasi kao da ju strijela obori s horizonta. Bio je to skijaš Vladimir Sabich, zvani Spider, na hrvatskom Pauk. Na svjetskoj skijaškoj pozornici Vladimir je prvi put bio zapažen 1968., kada je od jednu sekundu […]
Braća su rodom iz Karlovca. Mirko je rođen 1871. godine, a Stjepan/Stevo 1876. Mirko je pošao iz rodnog grada na odsluženje vojnog roka 1889. i više se nije smirivao. U vojsci se počeo baviti mjerenjem zemlje i crtanjem karti. Taj ga je posao kasnije odveo u Budimpeštu, Beč i Sankt-Peterburg. A godine 1898. za njegovo ime doznao je cijeli svijet: iz Sankt-Peterburga je stigao pješice u Pariz za samo 110 dana. Bio je to samo početak – njegov hod nastavio se do kraja života.
Godinu dana kasnije (1889.), Mirko i brat mu Stjepan kreću na put oko svijeta i stižu u Etiopiju. Tu su bili u službi cara Menelika II. Mirko postaje čak guverner jedne provincije, a brat mu zamjenik. Ali nije njima bilo do vlasti i moći, nego do proučavanja zemlje, klime i tamošnje kulture. I jedno naselje dobilo je po njima ime – Seljanville.
Godine 1903. braća su nakratko došla doma i zatim pošla u Južnu Ameriku. Svoja znanstvena istraživanja, pod imenom “Hrvatska znanstvena misija”, otpočeli su u Brazilu i obišli su gotovo sve zemlje Južne i Centralne Amerike, žedni novih spoznaja o zemljopisu i kulturama cijelog kontinenta. Njih je sve zanimalo, sve su proučavali, sve zapisivali i objavljivali na raznim jezicima.
Jedno od vrlo poznatih imena (ne tako davno) u Americi bio je Gene Rayburn, voditelj raznih zabavnih TV emisija. Desetljećima je svakodnevno bio prisutan na televizijskim ekranima u milijunima kuća, a njegove bi emisije uvijek dobro došle kao ugodna razbibriga. Smijeh je potreban svima i hvala Bogu da ima talentiranih ljudi koji nas znaju nasmijati […]
Dolazili su i u hrvatske naseobine u Južnoj i Sjevernoj Americi, i svojim sunarodnjacima držali su predavanja, izložbe i glazbene koncerte. Svugdje su bili svečano i rado dočekani. Hrvati grada St. Louisa u SAD-u, na primjer, tiskali su im 1912. knjigu “Kroz prašume i pustinju”. Gdje bi god došli, lokalne američke novine donosile su izvješća o njihovu posjetu. Braća su objavila mnoga izvješća o svojim istraživanjima, a najpoznatija im je knjiga “El salto del Guayrá” (ime slapa na rijeci Paraná) tiskana u Buenos Airesu 1905. godine. Izvorno je napisana na hrvatskom, a prevedena je na više jezika. Svoju etnografsku zbirku iz Afrike i Južne Amerike darovali su Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Braća Seljan spadaju među najpoznatije Hrvate koji su prošli svijetom, proučavali ga i dijelili svoja spoznaje sa svima koji su bili žedni znanja i avantura, a nisu imali priliku ili hrabrosti krenuti u nepoznato.
Rat, svaki rat, guta ljudske žrtve i uništava imovinu; među ostalim razara i one koji ostanu živi, te ruši uspješna zvanja i profesije. Obara i zvijezde koje su zablistale na kulturnom ili nekom drugom nebu ljudskog stvaralaštva. Jedna od tih zvijezda koju je vihor Drugog svjetskog rata maknuo s hrvatskog neba je i Dragica Krog […]
Mirko je 1913. poginuo u nepoznatim okolnostima tijekom jedne od mnogih istraživačkih ekspedicija u državi Peru. Nakon njegove smrti mlađi brat Stjepan nastavio je lutati i istraživati po bespućima Južne Amerike dok se nije smirio 1917. u mjestu Ouro Preto, Brazil, gdje se oženio, dobio djecu i 1936. preminuo.
