Marin Sopta: Zemlje koje su uspjele vratiti svoju dijasporu nisu ništa uspješnije od Hrvatske. Evo u čemu je stvar

Na panelu Useljeništvo i povratništvo I. održanom u subotu u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna, govoreći o useljeništvu i povratništvu, dr. sc. Marin Sopta istaknuo je kako se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku, no smatra da ostale zemlje koje su uspjele vratiti stanovništvo, nisu uspješnije od Hrvatske, piše IKA.

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti Žana Ćorić na panelu istaknula je mjere, aktivnosti i programe Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prepoznajući značaj i potencijal koji ima u svojim ljudima diljem svijeta, Republika Hrvatska je 2012. godine osnovala Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji čini središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

“Središnji državni ured za Hrvate izvan RH ima zadaću i obvezu koordinirati sve poslove koji su vezani na bilo koji način za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Njegovi ciljevi jesu štiti prava i interese Hrvata izvan Hrvatske i jačati njihov položaj, razvijati suradnju te poticati povratak iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku”, rekla je prof. Ćorić.

Naglasila je i važnost uloge Ureda dobrodošlice koji djeluje u sklopu Središnjeg državnog ureda te olakšava povratak i snalaženje iseljenih Hrvata u državni sustav Republike Hrvatske te stavlja naglasak na programe učenja hrvatskog jezika.

“Ured dobrodošlice predstavlja potporu i pomoć Hrvatima izvan Hrvatske – regulira boravište, prebivalište, pomaže prilikom upisa u školu, kako zatražiti hrvatsko državljanstvo, ishoditi osobne dokumente te riješiti priznavanje inozemne svjedodžbe ili diplome. Između ostaloga, Ured dobrodošlice je naglasak stavio na programe učenja hrvatskog jezika, a programi se provode u suradnji s Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ured je 2018. godine pokrenuo i e-tečaj hrvatskog jezika na A1 i A2 razini i dostupan je svima koji su voljni naučiti hrvatski jezik. Statistički gledano, do danas je deset tisuća korisnika u 116 zemalja na pet kontinenata pohađalo ovaj tečaj”, istaknula je prof. Ćorić.

Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Marin Sopta govorio je o poteškoćama u realizaciji povratništva iz perspektive povratnika i istaknuo da Hrvatska mora iskoristiti potencijal hrvatskih iseljenika ne samo u novčanim doznakama, nego u znanju, radnoj disciplini, prihvaćanju rizika te vještinama i iskustvu pravne države.

“U Hrvatskom društvu i dalje je prisutan komunistički mentalitet i ljudi se teško odlučuju na promjene i prihvaćanje rizika. Međutim, bez rizika nema prosperiteta. Sve ovo spomenuto mogu pružiti pripadnici hrvatskog iseljeništva pod uvjetom da u Hrvatskoj postoje politička volja i civilizacijska svijest da je ono potrebno”, istaknuo je dr. sc. Sopta.

Naglasio je i da se danas vrlo teško odlučiti na povratak u Hrvatsku zbog pomanjkanja posla i pitanja prihvaćanja od strane zajednica u Hrvatskoj, no smatra da ostale zemlje koje su u tome uspjele, nisu uspješnije od Hrvatske.

“Ako jedna Mađarska može povratiti 800 obitelji (informaciju su mi dali iz Veleposlanstva Mađarske) ne vidim razloga da Hrvatska ne može. Nitko me ne može uvjeriti da su Židovi ili Mađari sposobniji od nas, prema tome na nama je da se suočimo s problemom i da ga rješavamo na temelju argumenata”, dodao je dr. sc. Sopta.

Diplomirana ekonomistica i tajnica Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Tanja Trošelj Miočević govorila je o uspješnom povratništvu i primjeru Irske države kao održivog modela privlačenja useljenika.

“Hrvatska ne koristi potencijal svojih iseljenika kao Irska i ne primjenjuje irski model useljavanja, jer je Irska useljavanjem mladog i obrazovnog stanovništva postigla demografski boom i u posljednjih 30 godina dobila milijun stanovnika, dok ih je Hrvatska izgubila”, napomenula je dipl. oec. Trošelj Miočević.

Trošelj Miočević je navela i primjere uspješnog ulaganja u Hrvatskoj koji bi mogli poslužiti kao motiv i poticaj uspješnog povratništva hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Prva veća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo došla su neposredno nakon Domovinskog rata od iseljenika koji su u Hrvatsku počeli investirati u vrijeme kada ovdje nije bilo preporučeno niti dolaziti.

“Najveći broj ulagača došao je iz Njemačke. Zatim slijede Kanada, Australija, Austrija te nešto manje iz Švicarske, Francuske, Venezuele i Čilea. Na prvom mjestu u ulaganju u hrvatsko gospodarstvo od strane povratnika je čileanska obitelj hrvatskih korijena s otoka Brača čije se bogatstvo danas procjenjuje na više od 17,40 milijardi dolara. Radi se o Androniku Lukšiću koji je vrlo uspješan postao 60-ih godina prošlog stoljeća”, spomenula je dipl. oec Trošelj Miočević.

Na panelu Useljeništvo i povratništvo II. na temu mogućnosti i ulozi Crkve u povratništvu te ulozi Hrvatske matice iseljenika u useljeničkim i povratničkim migracijama, govorili su dr. sc. fra Luka Marković i dr. sc. Ivan Tepeš.

Dr. sc. fra Luka Marković naglasio je da je iseljavanje Hrvata uglavnom vezano uz ratove, politiku i ekonomsku neimaštinu, još od osmanlijskih osvajanja sve do odlazaka nakon Domovinskog rata i, u najnovije vrijeme, nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji.

Međutim, prema riječima fra Luke, “Katolička je Crkva u Hrvata u vremenima najvećega vala iseljavanja shvatila važnost očuvanja pripadnosti hrvatskome narodu i njegovoj tradiciji kod dijaspore. Još od iseljavanja u vrijeme osmanlijskih osvajanja svećenici su išli za narodom. Crkva je u Hrvatskim katoličkim misijama diljem svijeta čuvala hrvatski nacionalni i vjerski identitet, ne dopustivši asimilaciju hrvatske dijaspore u društvo domaćina.”

Predavač je dodao kako su upravo na očuvanoj svijesti o pripadnosti hrvatskome narodu, njegovoj tradiciji, kulturi i jeziku postavljeni temelji na kojima se može graditi nada u povratak iseljenika.

“Naravno, u vrijeme sve jačih migracijskih kretanja, ali i povratka iseljenika, Katoličkoj Crkvi u Hrvata otvara se novi vid rada s hrvatskom dijasporom – rad na njezinom motiviranju na povratak”, dodao je.

U tom je smislu fra Luka više puta naglasio da je nužna trajna i iskrena suradnja crkvenih institucija, poput hrvatskih katoličkih misija, i odgovarajućih državnih institucija.

Potaknuo je i razmišljanje o uvjetima koje treba stvoriti povratnicima, ili barem onima koji razmišljaju o povratku, primjerice uklanjanje prespore hrvatske birokracije, korupcije, političkog nepotizma i netolerancije prema onima koji drugačije razmišljaju.

“U radu s povratnicima dobro je naglašavati prednosti života u Hrvatskoj, poput socijalnog okruženja, očuvane prirode, klimatskih uvjeta, ekološke prehrane i, posebno, sigurnosti za pojedinca i obitelj”, podsjetio je fra Luka i zaključio kako je “rodoljublje iseljenih Hrvata neupitno, ali da je krajnje vrijeme da ta ljubav prema domovini obuzme i u praktičnom djelovanju hrvatske političare, poslodavce i crkvene ljude. Dođe li do toga, bit će više povratka iseljenika i njihovih potomaka”.

Dr. sc. Ivan Tepeš, kao zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, predstavio je misiju i ustroj Matice koja punih sedamdeset godina čuva i razvija hrvatski nacionalni, jezični i kulturni identitet Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Naglasio je da Matica, putem svojih Odjela za kulturu, za školstvo, znanost i sport, za informiranje iseljeništva i za manjine te u svojim podružnicama u Vukovaru, Dubrovniku, Splitu, Rijeci i Puli godišnje organizira više od stotinu programa: “Među najvažnijim programima su Mala škola hrvatskog jezika i kulture koja svakoga ljeta u hrvatskim gradovima okuplja više od stotinu djecu između devet i 16 godina. Tu je i Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture te internetski tečaj hrvatskog jezika. To su projekti Odjela za školstvo, znanost i sport. Matičin Odjel za kulturu organizator je Zimske i Ljetne škole folklora, projekta ‘Eco heritage task force’, ali i Izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH, u kojemu svake godine u Hercegovini sudjeluju kandidatice iz cjelokupne hrvatske dijaspore”.

Dr. sc. Tepeš je dodao da Odjel za manjine redovito organizira Forum za manjine, kao i Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina, kojemu je svake godine domaćin druga manjinska zajednica. Hrvatska matica iseljenika objavljuje i mjesečnik “Matica” i godišnjak “Hrvatski iseljenički zbornik”, dok je nedavno objavljen i Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina.

U raspravi je istaknut primjer njemačke organizacije “Raphaelswerk” koja organizirano, uime njemačke države, prati njemačke iseljenike, ali i onima koji planiraju povratak, svestrano olakšava dolazak i prilagodbu u njemačko društvo te je postavljeno pitanje je li moguće osnivanje i djelovanje organizacije takve vrste za Hrvate i hrvatsku dijasporu, javlja IKA.

Ključne riječi #fra Luka Marković #Hrvatski socijalni tjedan #Marin Sopta