Lektor hrvatskog jezika o iskustvima u Bratislavi: Slovaci vole Hrvatsku, a Jadransko more nazivaju Naše more

U Bratislavi sam proveo dva mandata kao lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Komenski od akademske godine 2015./2016. do 2020./2021. Bratislava je siguran i za život poželjan grad koji se izrazito brzo razvija i raste naočigled. Otkad sam ondje počeo raditi pa do kraja mandata vizura grada drastično se promijenila.

Grad je dobio potpuno novu poslovnu četvrt s visokim neboderima koja se nalazi u blizini fakulteta. Daje se velika pozornost rekonstrukciji starih betonskih trgova, uređenju parkova i drugih javnih gradskih površina. Grad je to u kojem se razvija iznimno zanimljiva urbana kultura, ulična umjetnost, razni festivali, parkovna arhitektura i sl. Zanimljiva je informacija da je Bratislava prema podacima Eurostata nekoliko godina zaredom bila među deset najbogatijih europskih gradova, no školstvo u Slovačkoj potplaćeno je i nalazi se na dnu ljestvice prema visini plaća u Europskoj uniji.

NAŠE MORE

Slovaci su uglavnom ljubazni prema strancima i govornik engleskoga jezika lako se može snaći u gradu. No, ljubazniji su prema strancima govornicima slovačkoga jezika, a posebice ako ste Hrvat. Hrvatsku vole te Jadransko more nazivaju Naše more.

Studenti Sveučilišta Komenski su iz svih dijelova Slovačke, a u posljednje vrijeme dolaze i iz Ukrajine i Rusije, dok Slovaci često odlaze studirati u Češku, ponajviše u Prag i Brno. Iako u Bratislavi i njezinoj okolici postoji aktivna hrvatska manjinska zajednica, studij hrvatskoga jezika nije ustrojen kao manjinski poput onoga u Pečuhu u Mađarskoj, niti su studenti pripadnici hrvatske manjinske zajednice. U mome šestogodišnjemu mandatu imao sam samo dvije studentice iz manjinske zajednice. No, hrvatska manjina često je tema znanstvenog interesa djelatnika Katedre (primjerice profesora Miroslava Dudka) i studentskih završnih radova.

Studij hrvatskoga jezika u Bratislavi djeluje na Katedri slavenskih filologija Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Komenski (Katedra slovanských filológií, Filozofická fakulta, Univerzita Komenského v Bratislave), gdje osim hrvatskoga postoje i studiji bugarskoga, poljskoga, slovenskoga i srpskoga jezika. Katedra slavenskih filologija djeluje od 1921. godine kada je osnovan Seminar slavenske filologije, a od 1964. godine utemeljena je Katedra slavistike i indoeuropeistike.

Studij hrvatskoga jezika i kulture postoji od osnivanja fakulteta i ove godine obilježava se stota godina djelovanja. Na Katedri je sedam zaposlenika te pet lektora koji su u Bratislavi na mandatima različitih duljina. Svi su znanstveno usmjereni na slavenske jezike i književnosti. Katedra organizira razne međunarodne konferencije, nositelj je znanstveno-istraživačkih projekata i često surađuje s veleposlanstvima i kulturnim institutima država čiji jezici se na njoj studiraju, a razvijena je i jaka mreža suradnje s filozofskim i filološkim fakultetima u matičnim zemljama.

10 STUDENATA NA GODINI

Hrvatski jezik i književnost može se studirati u sklopu programa slavističkih studija ili u programu prevoditeljstva, a postoji i kao izborni kolegij za sve zainteresirane studente Sveučilišta Komenski. U sklopu programa slavističkih studija studenti mogu odabrati još jedan od slavenskih jezika koji im se nudi na Katedri slavenskih filologija, ali i u kombinaciji s povijesti i etnologijom.

Prije je postojao veći interes za studij i redovito se svake druge godine popunjavala kvota, a u posljednjih desetak godina ova dva programa mogu se upisati svake godine, no interes je manji i posljednjih nekoliko naraštaja bilo je manje od deset studenata kroatista na godini i 15-ak studenata koji slušaju hrvatski jezik fakultativno. Ne smatram to bratislavskom boljkom, već krizom slavističkih ili pak humanističkih studija općenito koji nisu konkurentni na suvremenom tržištu rada, a studenti su toga i te kako svjesni. No, nije da studenata nema.

Lektoru „kroz ruke“ prođe oko stotinu studenata na akademskoj godini jer uz jezične vježbe predaje i kolegije vezane uz hrvatsku kulturu, povijest i svakodnevicu te hrvatski film koji su kroatistima obvezni, a ostalim studentima Filozofskoga fakulteta fakultativni. Uz to, organiziran je i večernji tečaj hrvatskoga jezika podijeljen u nekoliko skupina prema stupnju znanja jezika.

JEZIČNI KAFIĆ

Studentima se nude i razne izvannastavne aktivnosti koje ovise o slobodnom vremenu i interesu lektora. Moji prvi naraštaji redovito su se utorkom u večernjim satima sretali na tzv. Jezičnom kafiću koji se organizira u suradnji s Kulturnim centrom Dunaj. Riječ je o projektu otvorenog pristupa koji se organizira svake prve srijede u mjesecu i tada u KC Dunaju postoji i tzv. hrvatski stol te svi koji sjednu za taj stol govore hrvatskim jezikom.

Uz to, sa studentima sam pohađao projekcije hrvatskih filmova u sklopu Bratislava film festivala, posjećivali smo kazališta kada bi gostovalo kakvo hrvatsko kazalište ili redatelj, aktivno smo sudjelovali na književnim festivalima na kojima su gostovali hrvatski spisatelji, na književnim večerima, izložbama akademskih hrvatskih slikara i sl. Redovito smo sudjelovali i u aktivnostima u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bratislavi koje surađuje s lektorom.

Svake godine u siječnju Filozofski fakultet ima Dane otvorenih vrata kojima je cilj privući nove studente. Katedra slavenskih filologija je malena, atmosfera među kolegama i studentima je prijateljska, profesori vrlo dobro poznaju svoje studente i njihove probleme te se može reći da vlada obiteljska atmosfera pa je to ugodno mjesto i za studente i za predavače.

Željko Predojević, Hrvatska matica iseljenika

Željko Predojević rođen je 1983. godine u Osijeku. Diplomirao je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a titulu doktora znanosti iz znanstvenog polja filologije stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uže sfere njegova interesa su folkloristika, pučka i predajna kultura, usmena povijest te hrvatski kao ini jezik. Kao lektor hrvatskoga jezika radio je devet godina u Mađarskoj i Slovačkoj.

Ključne riječi #lektori hrvatskog jezika #Željko Predojević #život u Bratislavi