Katolički kalendari donosili su obične savjete vjernicima i nastojali da kršćanstvo prodire u široke slojeve hrvatskog naroda

U organizaciji Hrvatske državne samouprave i domaćinstvo Hrvatskoga kluba „August Šenoa“, u Pečuhu je u četvrtak održan Dan hrvatskoga tiska koji je ove godine u središtu imao tisak te medije s vjerskom tematikom, javlja IKA.

Na početku skupa pozdravne riječi uputili su dr. Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj i Ivan Gugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave. Danu hrvatskoga tiska prisustvovao je i Jozo Solga, glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu.

Prvo izlaganje „Uloga vjerske literature u nakladništvu Hrvata u Mađarskoj“ održao je dr. Silvestar Balić. On je podsjetio kako su franjevci prevodili tekstove na hrvatski jezik, ali su ih i stvarali, te tako utjecali na sveopću kulturu. Uputio je i na činjenicu kako je 1773. u Pečuhu otvorena Engelova tiskara, u kojoj je tiskana prva hrvatska liturgijska knjiga, a u Budimu je 1831. tiskan prvi cjeloviti prijevod Svetoga pisma na hrvatskom jeziku franjevca Petra Katančića.

Lilla Trubić je nastavljajući se na prethodno predavanje dala osvrt na hrvatske katoličke kalendare u Mađarskoj nakon 1945. godine. Govoreći o svrsi i ciljevima katoličkih kalendara, istaknula je kako su oni donosili obične savjete vjernicima, nastojali da kršćanstvo prodire u široke slojeve hrvatskog naroda te su narodu prenosili slavnu povijesnu i pučku tradiciju. Trubić se kratko osvrnula na izdanja kalendara od početka 20. stoljeća do danas.

Milica Klaić-Tarađija predstavila je časopis „Zornica“ koji je od 1990. godine u izdanju „Zaklade Zornica“ izlazio 12 godina. Na početku su bila dostupna četiri broja godišnje, no uslijed smanjenja financijskih sredstava smanjivao se i broj izdanja. „Zornica nova“ pokrenuta je 2011. godine i izlazi do danas.

Predavanje „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“ održala je urednica Glasnika Branka Pavić Blažetin. Ona je naglasila kako Glasnik nije vjerski tjednik, no redovito prati događanja i na vjerskom planu. U tom vidu je predstavila i rezultate analize sadržaja tjednika koje je napravio Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Od početka izlaženja uvelike su bile zastupljene teme vezane uz školstvo, da bi se tijekom godina postotak tih tema gotovo izjednačio s vjerskim temama.

Timea Šakan-Škrlin je kolažom filmskih isječaka govorila o zastupljenosti vjerske tematike u Hrvatskoj kronici za vrijeme pandemije. Riječ je o snimljenim televizijskim prilozima misa, slavlja, ali i drugih priloga vezanih uz vjerski život koji su na poseban način dali obol životu vjernika u vrijeme pandemije.

Na skupu su na poziv organizatora sudjelovale i dvije predstavnice Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN).

Tajnica HDKN-a Marija Belošević održala je predavanja „Crkva i mediji“. Uputila je na crkvene dokumente koji se dotiče teme medija, a zatim je predstavila hrvatske katoličke medije u virtualnom svijetu. Gordana Krizman dala je pregled religijskog programa u necrkvenim medijima (Hrvatska radiotelevizija te lokalne televizijske i radijske postaje). Krizman je predstavila i internetske stranice hrvatskih svetaca i blaženika.

Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj obilježava se 2. svibnja kao spomen na dan kada su Hrvati u Mađarskoj dobili samostalni i zajednički medijski prostor. To je spomen i na 2. svibnja 1991. kada je tiskan prvi broj tjednika Hrvata u Mađarskoj „Hrvatski glasnik“ koji prati život Hrvata na prostoru cijele zemlje, od Gradišća do Bačke. Dan se obilježava od 2017. godine te upućuje na hrvatske medije u Mađarskoj i njihovu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata u toj zemlji, piše IKA.

Ključne riječi #Branka Pavić Blažetin #Dan hrvatskoga tiska #Hrvati u Mađarskoj