Jure Barukčić
FOTO: Facebook
Naseljavajući Južnu Ameriku, Hrvati su krajem 19. stoljeća došli i u Ekvador. Najprije su se nastanili u pokrajini Manabi koja je smještena uz ocean, u gradovima Bahia de Caraquez i Manta te u Guayaquilu. Tamo i danas žive, a najmanje ih ima u glavnome gradu Quitu.
Ivana Ravnjak, župljanka Župe sv. Lovre, đakona i mučenika iz Babine Grede, početkom rujna 2022. godine otišla je u Ekvador, u misiju Krist Misionar Molitelj koju je prije 21 godinu osnovala s. Lenka Čović, također rodom s ovih prostora. Misija posjeduje jednu kuću s jaslicama za najmanje, a na drugom mjestu vodi internat za djevojčice, […]
Prema izvješću Povjerenstva za iseljenike iz 1938. godine, u Ekvadoru je živjelo samo stotinjak Hrvata. Do danas se taj broj popeo na oko četiri tisuće. Dio tamošnjih Hrvata potječe s otoka srednje Dalmacije, na primjer Pečarević, Tramontana i Marić s otoka Visa, Peribonio s Hvara, Kusanović i Radić s otoka Brača. Dio ih je došao iz Konavala, poput obitelji Ćurlica, Kravarović, Knežević, Savinović i Uskoković. Neki potječu iz unutrašnjosti Dalmacije, poput obitelji Buljubašić iz Župe kraj Imotskog ili Barukčić iz Bosne.
Hrvati su se u početku bavili trgovinom. Krajem 19. stoljeća privukla ih je potraga za palmom iz koje se dobivala biljna bjelokost (tagua – sjemenke koštane palme). Između dvaju ratova doseljavanje je vezano uz proizvodnju banana, čime su se mahom bavili Višani, Hvarani i Dubrovčani. Ekvador je od 1956. godine postao najveći izvoznik banana na svijetu. Veliki izvoznici ekvadorske tune članovi su splitske obitelji Miletić koji su i u Splitu počeli kupovati nekretnine.
U svojoj posljednjoj knjizi “Nacija emigranata”, američki predsjednik John F. Kennedy rekao je: “Više od 42 milijuna emigranata došlo je na američke obale od početka opstojanja povijesti naše narodnosti. Zašto su došli ovamo i što su radili nakon svog dolaska, to čini povijest Amerike”. Među ovih 42 i više milijuna koji su stvarali Ameriku kroz […]
Inženjer Jure Barukčić osnovao je 1961. godine tvrtku “Cosmeticos Barukcic”. Poslije, radeći pod nazivom “Casa Barukcic”, kompanija je proizvodila kozmetiku koju su od prirodnih sastojaka stvarale ekipe biologa, liječnika, ali i domorodaca istočnoga Ekvadora.
“Casa Barukcic” započela je sa skromnom proizvodnjom prije više od 60 godina i ubrzo je postala vodeća kozmetička tvrtka u zemlji. Za svoje proizvode dobila je mnogobrojna priznanja. Jure Barukčić je preminuo, a njegovo carstvo naslijedile su i unaprijedile kćeri Ivka i Anđelka.
Ekvador je u siječnju 1970. godine posjetio i splitski Hajduk u sklopu turneje po Srednjoj Americi. Tada su odigrane dvije utakmice u Quitu, a Splićani su svojom igrom toliko oduševili tamošnju publiku da je iste godine osnovan klub Hajduck – Quito. Njegovi juniori 1978. godine bili su prvaci države, ali se klub s vremenom ugasio.
Neugodnosti nam se mogu dogoditi svugdje: doma, kod prijatelja u posjeti, na godišnjem odmoru, ili, što je kod nas Hrvata najčešći slučaj, na privremenom ili stalnom radu u inozemstvu. Neugodnosti koje sam ja sa svojom obitelju doživio baš u tome inozemstvu, u zemlji veličine američkog Teksasa i Oklahome zajedno, sa samo jednim milijunom žitelja, posebne […]
Najčešća hrvatska prezimena u Ekvadoru su: Beuta, Bjažević, Bijelić, Bodnica, Brborić, Buljubašić, Bugarija, Cindrić, Ćuka, Ćurlica, Diminić, Gvozdenović, Hablić, Klindić, Knežević, Kravarović, Kovačević, Kusanović, Mandić, Marić, Marušić, Miletić, Munk, Panđić, Pehovac, Peribonio, Radić, Savinović, Srna, Tomšić, Tramontana, Uskoković, Vodopivec i Vušković. Ana Kaštelan
Ana Kaštelan, Hrvatska matica iseljenika
