‘Kada razmišljam o razlozima zašto studiram hrvatski jezik u Rimu, odmah mi padne na pamet da sam Hrvatica’

Početkom studenoga 2018. godine upoznala sam gospođu Maju Cvjetičanin, lektoricu hrvatskoga jezika na rimskom Sveučilištu „La Sapienza“, koja je upravo bila stigla na novu dužnost. Tijekom boravka gospođe Cvjetičanin u Rimu ostale smo u stalnom kontaktu te je jedan od postignutih rezultata suradnje i intervju o lektoratu hrvatskoga jezika, vrijednoj inicijativi dugogodišnje tradicije.

Možete li nam reći nešto više o sebi i svom radu prije dolaska 2018. na Odsjek za hrvatski jezik pri rimskom Sveučilištu „La Sapienza”?

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala sam hrvatski i talijanski jezik i književnost. Tijekom studija surađivala sam s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu i honorarno predavala talijanski i hrvatski jezik za strance u školama stranih jezika u Zagrebu. Nakon završenog studija zaposlila sam se kao suradnica u uredništvu jedne zagrebačke izdavačke kuće. Kao lektorica hrvatskoga jezika, izaslana od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, radila sam na Sveučilištu u Padovi i na Karlovu sveučilištu u Pragu. Također sam predavala hrvatski jezik u Školi političkih znanosti Sveučilišta u Bologni (kampus Forli) na dvogodišnjem združenom diplomskom studiju MIREES (Master of Arts in Interdisciplinary Research and Studies on Eastern Europe). Od 2018. godine, kao razmjenska lektorica izaslana od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, radim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta „La Sapienza” u Rimu.

Koja je povijest studija hrvatskoga jezika u Rimu i općenito u Italiji?

Tijekom povijesti Odsjek u Rimu više puta mijenjao je ime. Njegovi začeci sežu u razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata kada govorimo o Institutu za slavensku filologiju pa sve do današnjeg Odsjeka za europske, američke i interkulturalne studije (Dipartimento di Studi Europei, Americani e Interculturali). U sklopu Odsjeka postoji Katedra za južnoslavenske jezike i književnost čija je dugogodišnja predstojnica, do odlaska u mirovinu 2020. godine, bila prof. dr. sc. Janja Jerkov. Od tekuće akademske godine (2020./21.) voditelj studija na Katedri za južnoslavenske jezike i književnost je dr. sc. Luca Vaglio. Poznati talijanski slavist Giovanni Maver, koji je predavao i na Sveučilištu u Rimu, utemeljio je talijansku slavistiku s prvom katedrom 1920. godine na Sveučilištu u Padovi. To je bio početak studija slavistike na talijanskim sveučilištima u sklopu slavenske filologije. Povijest Odsjeka u Rimu obilježili su mnogobrojni hrvatski i talijanski jezikoslovci, književnici i znanstvenici poput Franje Trogrančića, Slobodana Prosperova Novaka, Predraga Matvejevića, nedavno preminule Dunje Kalođere i mnogobrojnih drugih priznatih i ne manje važnih intelektualaca.

Koliko dugo traje studij te predaju li se i drugi slavenski jezici?

„La Sapienza” je najveće europsko sveučilište utemeljeno 1303. godine i jedno od najstarijih u povijesti. Na Odsjeku za europske, američke i interkulturalne studije na Katedri za južnoslavenske jezike i književnost, uz hrvatski jezik i književnost predaju se srpski i bugarski jezik i književnost. Kao i na drugim sveučilištima, preddiplomski studij traje tri godine, a diplomski dvije godine. Na istom Odsjeku predaju se i ruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački i slovenski jezik.

Zbog kojih razloga su studenti potaknuti na upis? Mogu li oni nešto reći o tome kratkim dopisom?

Motivacija studenata je različita. Ima studenata koji studiraju hrvatski jezik jer imaju hrvatske korijene i žele njegovati jezik i kulturu svoje obitelji i predaka. Drugi ga uče zbog prilike za posao, oduševljenja Hrvatskom u najširem smislu riječi (bogatom kulturnom baštinom, morem, hrvatskim sportom, gradovima, raznolikošću zemlje itd.). No, ponekad se odlučuju za studij hrvatskoga jezika i zbog ljubavi prema Hrvatu/Hrvatici ili pak zbog znatiželje jer ih privlače „manje” poznati jezici.

Prilažem tekstove koje su napisali studenti o njihovoj motivaciji za studij hrvatskoga jezika.

U prošlosti sam uvijek išla na odmor ljeti u Hrvatsku s roditeljima. Posjetila sam mnoga lijepa mjesta i zavoljela Hrvatsku. Zbog toga sam željela doznati više o hrvatskoj kulturi, ljudima i jeziku. Nažalost, do danas nisam imala priliku učiti hrvatski jezik.

Na Sveučilištu „La Sapienza” u Rimu počela sam studirati ruski jezik, ali sam željela naučiti i druge slavenske jezike. Poslije diplome na preddiplomskom studiju napokon sam počela učiti hrvatski jezik. Iako sam nedavno započela studirati hrvatski jezik, vrlo sam zadovoljna svojim napretkom zato što smo radili naporno s našim profesorima. U budućnosti želim nastaviti studirati hrvatski jezik na diplomskom studiju slavistike i učiti druge jezike koji pripadaju slavenskoj jezičnoj obitelji.

Giulia Nota, studentica prve godine na lektoratu hrvatskoga jezika

Odlučila sam se za studij hrvatskoga jezika jer s obitelji od svoje osme godine puno putujem po Hrvatskoj. S vremenom sam se zaljubila u zemlju, kulturu i lokalno stanovništvo. Iznenađujuće je to što svaki put kad odem otkrivam nove aspekte povijesti i tradicije koji me uvijek uspijevaju dodatno oduševiti. Osjećaj koji imam je kao da sam kod kuće i upravo je zbog toga moj izbor studija hrvatskoga jezika bio potpuno prirodan te predstavlja važan korak za bolje njegovanje ove strasti. Nadam se da će mi to biti odskočna daska za poslovne prilike u skoroj budućnosti.

Mariaflavia Bonelli, studentica prve godine preddiplomskoga studija

Kada razmišljam o razlozima zašto studiram hrvatski na Sveučilištu „La Sapienza” u Rimu, odmah mi padne na pamet da sam Hrvatica. Zapravo, uspjela sam dobiti državljanstvo prije nekoliko godina zbog svoje majke koja je Hrvatica. Zato želim naučiti hrvatski. Osim toga, voljela bih postati prevoditeljica za audiovizualna djela, kao što su filmovi i serije ili za platforme za internetski prijenos (streaming).

Rosa Mamone, studentica druge godine preddiplomskoga studija

Imaju li studenti tijekom pohađanja nastave mogućnost sudjelovanja na manifestacijama u Rimu gdje se promiče hrvatska kultura i/ili na studijskom boravku u Hrvatskoj?

Prije izbijanja pandemije koronavirusa bilo je različitih manifestacija koje su promicale hrvatsku kulturu i na kojima su sudjelovali i studenti. Raznovrsne kulturne događaje organiziralo je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rimu i dvije hrvatsko-talijanske udruge u Rimu. Nakon povoljnije epidemiološke situacije ponovno su organizirani kulturni događaji koji promiču hrvatsku kulturu u Rimu.

Što se tiče studijskih boravaka u Hrvatskoj, nekoliko studenata hrvatskoga jezika prijavilo se na natječaj za stipendiju Vlade RH i Agencije za mobilnost i programe EU-a za pohađanje jednosemestralnog tečaja hrvatskoga jezika i kulture u ak. god. 2021./2022. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog pandemije od ožujka 2020. godine nastava je dobila novi oblik, na daljinu. Kako ste se organizirali u novoj situaciji?

Svi smo se morali prilagoditi novonastaloj situaciji, i studenti i profesori. Moram priznati da je nastava na daljinu bila organizirana vrlo brzo i profesionalno te pritom nije izgubljeno nimalo vremena. Predavanja su se održavala preko internetske platforme Google Meet. Svi studenti redovito su i odgovorno pohađali predavanja i izvršavali svoje nastavne i izvannastavne obveze. Naravno, svima su s vremenom počela nedostajati predavanja uživo jer nije isto gledati studente i profesore na zaslonu računala ili uživo. Socijalizacija je važan čimbenik u svemu, pa i pri učenju jezika. Vjerujem da je pred nama razdoblje povratka predavanjima uživo i kontaktnoj nastavi.

Nakon tri godine rada na Odsjeku za lektorat hrvatskoga jezika u Rimu jeste li zadovoljni postignutim rezultatima?

Zaista sam zadovoljna studentima, njihovom odgovornošću i predanošću u učenju hrvatskoga jezika. U nastavnom radu jedan od temeljnih ciljeva bio je obogaćivanje leksičkog fonda, gramatičkog znanja i komunikacijskih vještina studenata. Svi studenti su detaljnije upoznati s hrvatskom kulturom, tradicijom i običajima, suvremenim načinom života, kao i s poznatim ličnostima iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a nastavno gradivo prilagođeno je razini znanja i godinama učenja/studija hrvatskoga jezika. U moje tri godine rada na Sveučilištu „La Sapienza” tri nova naraštaja studenata počela su učiti hrvatski jezik, a studenti viših studijskih godina dodatno su ga usavršili. Njihov napredak u znanju hrvatskoga jezika i kulture je neupitan, što potvrđuju i izvrsni rezultati postignuti na održanim pismenim i usmenim ispitima.

Kakvi su Vaši planovi za promidžbu hrvatskoga jezika?

Voljela bih nastaviti poučavati hrvatski jezik i promicati hrvatsku kulturu na nekom od talijanskih sveučilišta ili škola. U ovom trenutku postoje neke inicijative i mogućnosti, no njihova realizacija zasad nije sigurna. Svakako bih željela nastaviti raditi u struci. Ako ne uspijem pronaći odgovarajući posao u Italiji, vjerojatno ću u Hrvatskoj poučavati hrvatski kao drugi strani jezik te nastojati nastaviti suradnju s hrvatsko-talijanskim udrugama i zajednicama Hrvata u Italiji. Činjenica je da mi je bilo veliko zadovoljstvo surađivati s Vama i vjerujem da će se naša suradnja nastaviti.

Svjetlana Lipanović, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #lektori hrvatskog jezika #Maja Cvjetičanin #studij u Rimu