Sastanci u Njemačkoj
FOTO: IKA
Prvi područni sastanci u 2023. hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnika, koji djeluju u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj, održani su od 30. siječnja do 3. veljače u Hrvatskoj katoličkoj misiji Nürnberg, Hrvatskoj katoličkoj zajednici Albstadt-Ebingenu, Hrvatskoj katoličkoj misiji u Kölnu, u kući za duhovne vježbe i gostinjskoj kući samostana Marienrode kod Hildesheima i u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mainz. Okupilo se oko 120-ero sudionika, piše IKA.
U Požegi je održana Skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine na kojoj je razmatrano stanje iseljavanja iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, Požeške biskupije i Srijemske biskupije te njegove posljedice. Na jučerašnjem sastanku bili su: Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit, Antun Škvorčević, požeški biskup, Đuro Gašparović, srijemski biskup, Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor, Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit u […]
Uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu, na svim je razgovorima sudjelovao i vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, koji je održao predavanje o Hrvatskoj inozemnoj pastvi – stanje, izazovi, perspektive. Dr. Markić prikazao je aktualno inozemne pastve u cijelome svijetu, uključujući i otvorene potrebe, a podijelio je i jednu zanimljivost vezanu uz kardinala Kuharića…
“Naime, kada se zbroje svi dani provedeni u pohodima iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, dolazi se do impresivne brojke od ukupno 467 dana, što iznosi jednu cijelu godinu, tri mjeseca i 12 dana, što bi opet iznosilo gotovo pet posto Kuharićevoga vremena provedenog u službi zagrebačkog nadbiskupa. Kako nam svima život i djelo blagopokojnog kardinala Kuharića može biti primjerom i smjerokazom, upitao sam i sebe i prisutne biskupe ulažemo li danas dovoljno vremenskih, materijalnih i osobnih resursa u pastoral naših iseljenika koji još uvijek čine ogroman udio u ukupnom broju naših sunarodnjaka“, rekao je dr. Markić.
Danas u svijetu djeluju 183 hrvatske katoličke župe, misije, zajednice i centri, u kojima je aktivno 184-ero svećenika…
„S brojnim se izazovima susreće hrvatska inozemna pastva u današnjem vremenu i suvremenom društvu. Ti su izazovi različiti te su uvjetovani ne samo geografskim datostima, već i različitim stupnjem razvoja i modernosti društva, dosega sekularizacije, mjesta i uloge religije u pojedinim zemljama i krajevima svijeta te je stoga teško o ovim izazovima govoriti jedinstveno i jednako za sva pastoralna područja hrvatske inozemne pastve. Izazovi su vezani i uz starost naše dijaspore, jer nije svejedno radi li se o prvom, drugom ili pak trećem, četvrtom pa i petom naraštaju iseljenika kao što je to slučaj negdje u SAD-u ili Južnoj Americi”, otkrio je ravnatelj Markić.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, voditeljica Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba dr. sc. Anita Dučkić Sertić i doc. dr. sc. Josip Bošnjaković s Odjela za psihologiju, tijekom svog boravka u Njemačkoj posjetili su zakladu Njemačke biskupske konferencije Renovabis i zakladu Das Kindermissionswerk Die Sternsinger. Na sastanku u zakladi Renovabis predstavili […]
Dodao je kako su iseljenici zajednička briga Crkve iz zemlje odakle dolaze, kao i Crkve u koju dolaze…
“Jednu svojim odlaskom ponajprije osiromašuju, ali i potencijalno obogaćuju ne samo svojim materijalnim prilozima rodbini i župama u zavičaju iz kojega potječu, već i znanjima, vještinama, iskustvima i svime onim čime su i sami obogaćeni u novoj sredini, ako su spremni to podijeliti ili uložiti u zemlju rođenja ili podrijetla. Crkvu primateljicu ponajprije obogaćuju svojim dolaskom, svojim sudjelovanjem i radom u crkvenom i društvenom životu, vrijednosti, tradicijom i baštinom koju sa sobom donose, što je uvijek puno više od onoga koliko tu Crkvu i društvo ‘koštaju´ (mirovinski, socijalni i zdravstveni sustav, prostori i plaće za crkvene službenike itd.)”, istaknuo je dr. Markić.
Govoreći o perspektivi hrvatske inozemne pastve, otkrio je kako su „naše perspektive dio onih perspektiva koje kršćanstvo općenito ima u modernim europskim i svjetskim društvima”…
„Religija s jedne strane, u organiziranome obliku, gubi na značenju u životu ljudi, ali s druge strane, ljudi nisu manje religiozni, no toj i takvoj religioznosti često nedostaje ´krov nad glavom´. Postavlja se pitanje, kako proširiti naš šator, kako pod njim može naći svoje mjesto što više naših suvremenika. Perspektivu također imaju koncepti koji uključuju snage mjesne Crkve u pastoral iseljenika, jer će pastoralna pomoć iz domovine biti sve oskudnija. Perspektivu imaju i svi duhovno-pastoralni projekti, ali samo ako su utemeljeni u zdravoj duhovnosti i doprinose rastu odgovorne i zrele vjere”, napomenuo je ravnatelj Markić.
Nakon nekoliko godina probnog razdoblja prisutnosti u glavnom gradu Danske Kopenhagenu, u srijedu je svečano otvoren Samostan sv. Franje Asiškoga koji kanonski pripada Hrvatskoj provinciji svetog Jeronima franjevaca konventualaca. Od 2016. godine uprava Reda manje braće franjevaca konventualaca tražila je neku od provincija koja bi bila kadra preuzeti odgovornost za misijsku prisutnost franjevaca u Danskoj. […]
Zaključno je nacionalni ravnatelj istaknuo kako je pastoralna skrb za hrvatske (i bilo koje druge) iseljenike neizbježno zadaća u kojoj djelatno treba sudjelovati i Crkva useljenja, što ona često čini materijalnom brigom za strane dušobrižnike te osiguravajući prostore za njihovo pastoralno djelovanje, ali još i više Crkva iz koje iseljenici dolaze, jer se u novoj sredini susreću s jezičnim, kulturološkim, mentalitetskim i mnogim drugim preprekama, zbog kojih im je za očuvanje pologa vjere i osobito za predaju dara vjere novim naraštajima potrebna pastoralna podrška iz domovine, javlja IKA.
