Kristina Barišić
FOTO: Kristina Barišić
Nakon gotovo dvodnevnoga putovanja i konačnog slijetanja u Punta Arenas, dodatno me prizemljila temeljita pljuska magallaneskoga vjetra koji nemilice šiba svakog dana na, kako ga lokalci zovu, samome kraju svijeta.
Koliko god na prvu (a i drugu, treću) bilo nespojivo, lektorat hrvatskog jezika, namijenjen ponajprije Indijcima, ima od 1997. godine svoje mjesto među 16 fakulteta, 86 odsjeka i 91 koledžom, koji čine Sveučilište u Delhiju… Sukus pitanja koja su mi poznanici i kolege postavljali kada sam im rekla da idem raditi kao lektorica u New […]
Za europske pojmove nezamislivih 4300 km duljine i širina od samo 90 do 445 km pripadaju jednoj od oblikom najneobičnijih zemalja svijeta, Čileu. Sa svojih 18 milijuna stanovnika poznat je i kao carstvo bakra, vina, ribe, prirodnih ljepota te kao odredište za ostvarenje južnoameričkoga sna budući da slovi i kao ekonomska uzdanica svojega kontinenta. Stabilnost ove zemlje, opasane Tihim oceanom, nakon mnogo vremena dovedena je u pitanje impresivnim milijunskim prosvjedima krajem 2019. godine što se, dakako, odrazilo i na obrazovne procese.
OKO 150 STUDENATA
Lektorat hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Magallanes počeo je s radom u rujnu 2018. godine. Riječ je o novootvorenome lektoratu pa je trebalo uložiti mnogo truda u promociju. U tri godine rada Lektorat je uspio okupiti oko 150 studenata, što je svakako lijep uspjeh s obzirom na to da je riječ o manjoj i prilično izoliranoj sredini. Hrvatski jezik ima status izbornoga kolegija i studenti zasad mogu sudjelovati u nastavi dviju razina (Croata 1 i Croata 2), a postoji i posebna skupina za sve djelatnike Sveučilišta i zajednicu. Prva razina obično se održava u tri skupine budući da početkom svakoga semestra ima sve više zainteresiranih i s obzirom na to nastoji se ponuditi što više termina kako bi se svima pružila prilika za sudjelovanje u nastavi. Od ožujka 2020. godine nastava se izvodi isključivo na daljinu, a Sveučilište se potrudilo pomoći svima te educirati svoje profesore i ostale djelatnike na redovitim online radionicama.
Studenti svake godine štrajkaju najmanje mjesec dana kako bi poboljšali uvjete studiranja u svojoj zemlji, a nije im bila strana ni aktivna potpora dvomjesečnim štrajkom i masovnim prosvjedima u državi tijekom čileanske krize krajem 2019. godine, koja se nastavila i u 2020. Međutim, svijet je imao druge planove pa su prosvjedi ugušeni dobro organiziranim te iznimno ekstremnim (barem u Čileu) protupandemijskim mjerama.
VESELI I ZNATIŽELJNI MAGALLANCI
O Hrvatskoj znaju malo, no po prirodi uvijek veseli i znatiželjni Magallanci često vole skrenuti sa zadane teme i priupitati štogod o nogometu ili sportu općenito, hrani, pojedinim hrvatskim proizvodima koji se mogu kupiti čak i u Punta Arenasu, a ponajviše o kulturološkim razlikama – stereotipima o Hrvatima, što je primjereno u Hrvatskoj, što nije i slično.
Ekstremna klima, neumoljivo snažan vjetar i potpuno nepredvidiva zasljepljujuća svjetlost koja mami suze na oči bez obzira na vaše emocionalno stanje, slika su prosječnoga puntaarenaskoga dana. Uvijek dobro raspoloženi Čileanci pošteno će vas izgrliti pri prvom i svakom idućem susretu, ljubazno poželjeti dobrodošlicu i pozvati vas na empanade, fajite ili pak na tzv. once, poslijepodnevnu čajanku, obično je to mate, a može biti i kava i to uz obvezne slatke zalogajčiće.
Kolega lektor Robert Bebek, ujedno i moj prethodnik u glavnom gradu Portugala, u jednom je intervjuu rekao da lektori u svakoj od zemalja u kojima se zateknu presvlače svoju zmijsku košuljicu, dobiju nove adrese, isprave i hodograme. S obzirom na to da Portugal nije prva zemlja u kojoj sam se našla predajući hrvatski jezik, uviđam […]
Punta Arenas najjužnija je čileanska luka koja suvereno vlada jugom čileanskog dijela Patagonije i to s pogledom na Ognjenu zemlju i Magellanov prolaz. Miran je to i relativno siguran grad za razliku od mnogih drugih. Vožnja javnim prijevozom prava je avantura za sve pridošlice. Naime, rute i stajališta potpuna su enigma koju je najbolje riješiti upuštanjem u vožnju bez očekivanja. Uz autobuse, do željenoga odredišta možete se odvesti i tzv. colectivosima, posebnim taksijima koji voze zadanim rutama i to vrlo povoljno.
Osim na španjolskome jeziku, teško ćete se moći sporazumjeti i na kojem drugom. Bez obzira na to, turizam se ubrzano razvija prije svega zbog zanimljive povijesti temeljene na kolopletu događaja proizašlih iz napetih odnosa između Indijanaca i pridošlih Europljana, zbog blizine fantastičnoga nacionalnog parka Torres del Paine, mogućnosti posjeta sve ugroženijim pingvinima, ali i zbog značajne uloge u transportu do najzagonetnijeg nam kontinenta, Antarktike.
DOBRO ORGANIZIRANA HRVATSKA ZAJEDNICA
Hrvatska zajednica u Punta Arenasu najbrojnija je i jedna od najbolje organiziranih u Čileu, ali i općenito u Južnoj Americi. Redovito se obilježavaju sve svečanosti vezane uz hrvatsku imigraciju i samu Hrvatsku te se često organiziraju male fieste u povodu svih važnih događaja.
Hrvatski dom u Punta Arenasu nalazi se u samome središtu grada te lako možete primijetiti hrvatski grb na pročelju jednog od posebnih arhitektonskih ostvarenja koje vjerno podsjeća na obol koji su dali hrvatski doseljenici i njihovi potomci.
Na Aveniji Bulnes, prometnoj žili kucavici pravokutno organiziranoga grada, nalazi se vjerojatno najveći hrvatski grb uopće u čijoj je blizini i bista Marka Marulića. Danas novi dio identiteta donose mnogobrojni Venezuelanci, Brazilci, Kolumbijci, pa i doseljenici iz Srednje Amerike, čineći Punta Arenas pravim malim latinoameričkim melting potom.
Svaki lektorat na kojemu se uči i predaje hrvatski jezik, svekolika kulturna baština i suvremena nacionalna kultura, neizmjerno je vrijedan kao njihov posrednik i kao promotor naše prelijepe domovine. Lektorati hrvatskoga jezika raspršeni su posvuda – od toploga Lisabona, živopisnog Praga, egzotičnog New Delhija, modernog Toronta, kišovitog Londona… Baš kao i vrijedni lektori i profesori […]
Pravi je izazov snaći se u vrevi španjolskih/kasteljanskih dijalekata, no i iznimno zadovoljstvo uživo osluškivati najvažnije sredstvo komunikacije u njegovim različitim i živopisnim formama koje redovito iznjedre valjda nigdje zabilježene izraze te vas tako lako zarobe u vječnoj potrazi za odgovarajućim ekvivalentima na materinskome jeziku.
Kristina Barišić, Hrvatska matica iseljenika