Lektorica hrvatskog jezika
FOTO: Katarina Drmić
Na INALCO-u se može studirati gotovo 90 jezika srednje i istočne Europe, Azije, Oceanije, Afrike i Amerike, po čemu je jedinstvena ustanova u svijetu. U tom jedinstvu svoje mjesto našao je i hrvatski jezik.
Koliko god na prvu (a i drugu, treću) bilo nespojivo, lektorat hrvatskog jezika, namijenjen ponajprije Indijcima, ima od 1997. godine svoje mjesto među 16 fakulteta, 86 odsjeka i 91 koledžom, koji čine Sveučilište u Delhiju… Sukus pitanja koja su mi poznanici i kolege postavljali kada sam im rekla da idem raditi kao lektorica u New […]
Sjećam se toga jesenskog dana 2019. godine kada sam prvi put kročila u modernu zgradu u koju se Institut preselio 2011. U poprilično velikom dizalu bila sam okružena studentima iz raznih zemalja koji su govorili različitim jezicima.
Toliko puno različitosti zbijenih u nekoliko četvornih metara. Pomislila sam tada kako je nevjerojatno koliko se kultura, ljudi, jezika našlo istodobno u tako malom prostoru. Tih nekoliko sekundi, koliko je trajala vožnja dizalom, preplavio me gotovo cijeli svijet. Bila je to svojevrsna nova verzija kule babilonske koja ne razdvaja i ruši, već povezuje i stvara.
INALCO je akronim od franc. Institut national des langues et civilisations orientales (Državni institut za istočne jezike i kulture). To je francuska obrazovna i znanstvenoistraživačka ustanova u Parizu, osnovana 1795. kao l’École des langues orientales. Na njoj se može studirati gotovo 90 jezika srednje i istočne Europe, Azije, Oceanije, Afrike i Amerike, po čemu je jedinstvena u svijetu. U tome jedinstvu svoje mjesto našao je i hrvatski jezik. Od 2011. godine Škola, koja je postala Institut, ima sjedište u 13. okrugu, a zgrada na adresi 2 rue de Lille postala je njezin istraživački centar.
ŠEST SEMESTARA HRVATSKOGA
Nastava hrvatskog jezika održava se u sklopu katedre BCS, što znači da se poučava sa srpskim i bosanskim jezikom. Katedra BCS dio je Europskoga odsjeka. Studij u pravilu traje tri godine, organiziran je u šest semestara. Pojedini studenti koji su na INALCO-u izabrali neke druge studijske programe poput Međunarodnih odnosa, Vanjske trgovine i sl., mogu izabrati i jezične kolegije. Ove godine dvoje studenata koji su na 4. i 5. godini također je odlučilo pohađati i jezične kolegije. Iako su studenti raspoređeni u tri skupine (1., 2. i 3. godina), svaka skupina je poprilično heterogena.
Dio studenata podrijetlom je iz raznih republika bivše Jugoslavije, dio čine Francuzi, a postoje i studenti iz Kine, Turske, Grčke. Skupine studenata su različite i po dobi. Dob većine polaznika je između 18 i 30 godina, no ima polaznika koji su srednje životne dobi te umirovljenika. INALCO omogućava učenje stranih jezika bez obveze polaganja ispita, u tom dijelu organiziran je poput škole stranih jezika.
Posao lektora podrazumijeva održavanje jezičnih vježbi: usmeno i pisano izražavanje, gramatičke vježbe i prijevode s francuskoga jezika na hrvatski. Studenti slušaju predavanja iz povijesti, književnosti, kulture i civilizacije koja održavaju profesori koji su na INALCO-u stalno zaposleni.
U suradnji s francuskim Ministarstvom znanosti i obrazovanja INALCO osigurava polaganje ispita iz stranih jezika na državnoj maturi. Pretprošle godine nekoliko srednjoškolaca izabralo je polagati ispit iz hrvatskoga jezika kada sam bila zadužena za sastavljanje i ispravljanje maturalnih ispita iz znanja hrvatskoga jezika na trima razinama.
Kolega lektor Robert Bebek, ujedno i moj prethodnik u glavnom gradu Portugala, u jednom je intervjuu rekao da lektori u svakoj od zemalja u kojima se zateknu presvlače svoju zmijsku košuljicu, dobiju nove adrese, isprave i hodograme. S obzirom na to da Portugal nije prva zemlja u kojoj sam se našla predajući hrvatski jezik, uviđam […]
TRI LEKTORATA
Iako je posao lektora ograničen na jezične vježbe, pokušavam studente pomoću raznih polaznih tekstova upoznati i s hrvatskom poviješću, geografijom, kulturom i umjetnošću. Nastavu prilagođavam njihovim interesima i željama koliko je to moguće.
Dio Instituta je i bogata knjižnica BULAC (La bibliothèque universitaire des langues et civilisations). Otvorena je svima, njezine tiskane i elektroničke zbirke pokrivaju Balkan, Srednju i Istočnu Europu, Bliski Istok, Sjevernu Afriku, Srednju Aziju, Supsaharsku Afriku, Aziju, Oceaniju, Ameriku i Grenland (autohtone civilizacije). Obuhvaćaju više od 180 zemalja, 350 jezika i 80 rukopisa.
Pretprošle godine francuska prevoditeljica Chloé Billon, koja je uz ostale jezike studirala hrvatski jezik na INALCO-u, primila je uglednu nagradu za prevođenje INALCO 2020. za prijevod romana „Područje bez signala” (na francuskom „Les Turbines du Titanic”) hrvatskog autora Roberta Perišića. Prijevod romana Jurice Pavičića „Crvena voda” prošle godine osvojio je nagradu Le Point du Polar européen. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje za najbolji krimić europskog autora, napisan na francuskome ili preveden na francuski jezik.
U Francuskoj se hrvatski jezik u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja može studirati u Parizu (INALCO, Sorbona) i u Aix en Provenceu. Na sva tri lektorata hrvatski jezik studira se u sklopu katedre BCS.
KULTURNA MEKA
Pariz je grad koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. To je grad koji s lakoćom očarava. U mnoštvu općepoznatih, nezaobilaznih ulica, zgrada, muzeja, spomenika i parkova, lako je pronaći neku svoju oazu na koju ste sasvim slučajno naišli – kafić, restoran, galeriju, knjižaru, trg ili klupu koja je samo vaša.
Podijeljen je u 20 arrondissementa (okruga), svaki od njih djeluje poput zasebne cjeline. Uvjerila sam se da život u Parizu može biti vrlo miran, ugodan i nimalo stresan. Ako radite u blizini svog doma te niste osuđeni na javni prijevoz, strka, gužva i stres mogu vas u velikoj mjeri zaobići.
Kultura je sveprisutna i dostupna je svima, nemoguće ju je izbjeći. Na ulici možete naići na izvrsnoga glazbenika koji na klaviru svira predivne skladbe.
Klavir je postavljen i na mnogim željezničkim kolodvorima, na raspolaganju je vještim putnicima koji obično čekanje na peronima u tren pretvore u nezaboravan koncert. U gradskom autobusu tijekom vožnje možete pročitati Verlaineovu pjesmu nalijepljenu na pregradnom staklu. Koncerti u dugim hodnicima metroa svakodnevna su pojava. Sitnice su to koje vas ugodno iznenade i uljepšaju dan. Svjetski poznate muzeje da ne spominjem. Kultura cijelog svijeta je u Parizu, u Parizu je cijeli svijet.
Katarina Drmić, Hrvatska matica iseljenika
Svaki lektorat na kojemu se uči i predaje hrvatski jezik, svekolika kulturna baština i suvremena nacionalna kultura, neizmjerno je vrijedan kao njihov posrednik i kao promotor naše prelijepe domovine. Lektorati hrvatskoga jezika raspršeni su posvuda – od toploga Lisabona, živopisnog Praga, egzotičnog New Delhija, modernog Toronta, kišovitog Londona… Baš kao i vrijedni lektori i profesori […]
Katarina Drmić rođena je u Zagrebu 1977. godine. Nakon osnovne škole upisuje opću gimnaziju u Srednjoj školi Sesvete. Studij kroatistike završava na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. godine stalno je zaposlena kao učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Granešina. Školsku godinu 2017./2018. provodi u Lyonu gdje radi kao učiteljica dopunske nastave hrvatskoga jezika u Lyonu, Chambéryju, Annecyju i Nici. Od 2019. lektorica je hrvatskog jezika na INALCO-u.