Lektorati hrvatskog jezika
FOTO: Privatni album
Hrvatski jezik poučava se u glavnom gradu Rumunjske, na Fakultetu stranih
jezika i književnosti u okviru studija kroatistike koji je osnovan 1996. godine. Riječ je o dvopredmetnom studiju na kojemu studenti odabiru još jedan jezik.
Fra Ljubo Krasić, jedan od najuglednijih hrvatskih misionara i prosvjetnih djelatnika u dijaspori 20. stoljeća, zauvijek nas je napustio 21. lipnja 2020. na Humcu u 83. godini života. Svećenik, pisac i urednik Ljubo Krasić rođen je 18. ožujka 1938. u Čitluku, gdje je pohađao franjevačku gimnaziju u Visokom, a studij filozofije i teologije u Sarajevu, […]
Svoja razmišljanja o učenju hrvatskog jezika, ali i životu u Bukureštu, s nama je podijelila profesorica Sanja Franković…
Na katedri za hrvatski jezik stalno su zaposlene dvije profesorice, dr. Clara Căpăţină i dr. Maria Laţchici, koje predaju na kolegijima hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. U nastavi ovoga studija sudjeluju i profesorice s drugih studija u okviru Odsjeka za rusku i slavensku filologiju.
U Bukureštu radim kao lektorica od listopada 2019. godine te održavam jezične vježbe, a povremeno i pedagošku praksu. Ove jeseni predavat ću i na kolegijima Fonetike i Morfologije.
Trogodišnji studij hrvatskoga jezika pohađaju studenti Filologije te smjera “Limbi moderne aplicate – LMA (Moderni primijenjeni jezici)”. Studenti prevoditeljskoga smjera uče hrvatski kao treći jezik na prvoj i drugoj godini studija. Ovisno o satnici u pojedinom semestru, s kolegicama se dogovaram o radnim materijalima jer i one imaju udio u nastavi jezičnih vježbi.
Kada se služimo udžbenicima, tada u svojoj nastavi sama smišljam gramatičke i leksičke materijale. Budući da sam u prethodnoj godini imala nastavu na trećoj godini studija, sa studentima Filologije mogla sam čitati ulomke literarnih tekstova. Najbolje su prihvatili tekstove dječje književnosti te ulomke putopisa i kraćih priča fantastične proze. Pokazivali su interes i za prevođenje hrvatske glazbe i viceva. U vrijeme prije online nastave pripremili smo dva pjesnička druženja i pogledali nekoliko hrvatskih filmova.
Škola za slavenske jezike (SSEES) pri UCL osnovana je 19. listopada 1915. godine kada je Tomáš Garrigue Masaryk političar, sociolog i filozof, kasniji prvi predsjednik Čehoslovačke, održao predavanje “Problem malih naroda u europskoj krizi”, kojim je započela s radom jedna od najpoznatijih obrazovnih institucija za slavenske studije u svijetu. Korijeni visokog školstva u Velikoj Britaniji […]
U Bukureštu živim u lektorskom stanu. Stanujem u mirnom dijelu grada, gdje su zgrade okružene drvećem, kamo dolazi mnogo ptica pjevica. U blizini se nalazi velik park Tineretului s jezerom, drvećem i žalosnim vrbama, koji ujesen poprima lijepu paletu boja. Živost mu daju rumunjske obitelji koje vikendom rado tamo odlaze s malom djecom.
Kada govorim o čitanju, moram spomenuti i malu knjižaru u blizini fakulteta, gdje se odlazim odmoriti u danima s puno nastavnih sati. Jedan njezin kutak uvijek ima zanimljive, ponekad i egzotične knjige prevedene na engleski jezik, upravo one koje bi mi sigurno promaknule u raskošnoj, velikoj i još neprežaljenoj knjižari Hodges Figgis u Dublinu.
Moje su kolegice zainteresirane za komunikaciju koja izlazi iz okvira radnih dužnosti i mnogim su mi informacijama olakšale snalaženje u novoj zemlji. Hrvatski jezik učimo i u svakodnevnome dopisivanju jer sam im dostupna i izvan nastavnih sati.
Grad sam zavoljela zbog brojnih sunčanih dana, otvorenih ljudi (koji se trude komunicirati čak i kada ne znaju engleski), prekrasnih parkova, zanimljivih građevina starijega graditeljstva, koje razbijaju monotoniju socijalističke gradnje, znatno prisutne u središtu grada. Zbog opće situacije uzrokovane koronavirusom ,nažalost, još nisam stigla putovati po Rumunjskoj i iskreno se nadam da mi cijeli lektorski mandat neće proći ograničen samo na njezin glavni grad.
Sanja Franković, Hrvatska matica iseljenika
Božićne pjesme blago su svakoga naroda. Ponajbolje to znamo mi Hrvati koji se svojim božićnim pjesmama dičimo na poseban način. I s pravom: jer one su svjedoci vjere, odraz kulture i vrelo nadahnuća. Naš je narod već dugo stoljeća izbjeglički narod – narod selilaca. Sudbina je to tako odredila da su od davnih dana naši […]
Sanja Franković rođena je 4. lipnja 1976. godine u Vinežu kraj Labina u Istri. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2001. na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Magistarski Poslijediplomski znanstveni studij književnosti završila je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009., a treću godinu Doktorskoga studija hrvatske kulture pohađala je na Odsjeku za kroatistiku istog fakulteta. Doktorski rad Kulturni kontekst hrvatskoga povijesnoga romana s kraja 20. i početkom 21. stoljeća obranila je 2015. godine. Sudjeluje na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Radove piše na hrvatskom i engleskom jeziku. Objavila je četrdesetak znanstvenih radova o novijoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti, desetak stručnih prikaza te knjige Maslina i sveti lug, Nazorove mitske teme i motivi (2012.), utemeljenu na magistarskom radu Mitske sastavnice u djelu Vladimira Nazora. Knjiga Vrijeme zvonika, gradova i pojedinca, nastala doradom doktorata, uskoro odlazi u tisak. Lektorica je u Bukureštu od listopada 2019. godine. Prethodno je radila na lektoratu u Dublinu (2015. – 2018.), kao zamjenska asistentica na Starijoj hrvatskoj književnosti na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru (2014.) te u osnovnim školama u Istri i Lici.
