Tomislav Žigmanov
FOTO: Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji
Građani Srbije u nedjelju 16. siječnja 2022. trebaju se izjasniti o promjeni Ustava Republike Srbije. Uoči tog dana, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini poziva birače hrvatske nacionalnosti na izlazak na referendum.
Priopćenje, koje potpisuje Tomislav Žigmanov, prenosimo u cijelosti…
U ponedjeljak je u Zagrebu održan XXVI. forum hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“. Susret je okupio velik broj sudionika iz hrvatskih nacionalno-manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike diplomacije Republike Hrvatske, drugih držanih i znanstvenih institucija koje se […]
“Dobro je poznato kako je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i više nego zainteresiran za budućnost Srbije, za razvoj demokracije i vladavinu prava, za društveni položaj nacionalnih manjina, osobito hrvatske čiji smo stožerni politički predstavnik, te za dinamiku i narav europskih integracija. Tako što ne treba posebno dokazivati – riječ je o stožernim vrijednostima političkog programa jedine relevantne političke stranke hrvatske zajednice u Republici Srbiji, koje kao odgovorni politički subjekt nastojimo dosljedno primjenjivati u našem djelovanju.
Stoga smo s posebnom pozornošću pratili i procese oko promjene najvišeg pravnog akta – Ustava Republike Srbije, u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, to jest na način izbora sudaca i tužitelja, o kojem će se građani Srbije s pravom glasa izjašnjavati na referendumu u nedjelju 16. siječnja.
Sa žaljenjem konstatiramo da u spomenute procese nismo bili ni na koji način uključeni, što držimo jednim od ključnih deficita još uvijek nedovoljno razvijenih manjinskih politika. U protivnom, bili bismo u prilici ukazati na važnost još nekih segmenata koji bi se trebali mijenjati u Ustavu – recimo, one dijelove koji se odnose na sadržaje iz Međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina, koji je Republika Srbija potpisala s Republikom Hrvatskom, a tiče se čl. 9 i primjene instituta zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama te u izvršnom dijelu vlasti na lokalnoj razini.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU „Hrvatska riječ“ i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, tiskali su kalendar „2022. godina je popisa!“ s porukom: “Znam tko sam: HRVAT(ICA), HRVATSKI JEZIK, RIMOKATOLIK”. Kalendar izlazi na 12 listova na kojima su ispisane identitetske poruke hrvatskih velikana u Srbiji, kao i povijesne teme. Tako se na listovima nalazi […]
To je, opetovano ćemo podsjetiti, međunarodno preuzeta obveza koju Republika Srbija ne primjenjuje, uz pozivanje na argument da je za tako što potrebno mijenjati pojedina ustavna određenja. Ovo je prilika za promjenu takvih ustavnih određenja! Također, ukazali bismo i na potrebu osnaživanja ustavne zaštite načela razmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima sudbene vlasti, budući da su građani hrvatske nacionalnosti u istima visoko podzastupljeni, a u posljednjih nekoliko izbornih procesa kandidati hrvatske nacionalnosti, čak i oni s najboljim referencama, listom su odbijani.
Svjedoci smo i toga da je glede predloženih ustavnih promjena izostao širi konsenzus unutar srbijanskoga društva – kako od strane političkih stranaka tako i od civilnog društva i stručne javnosti. Podjele prisutne u javnosti – čak i suprotna stajališta koja zastupaju pojedini visoki dužnosnici vladajuće stranke – dodatno pridonose stvaranju konfuznog stanja.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini primio je informacije od poljoprivrednika koji se suočavaju s nizom problema u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta u katastarskim općinama u kojima žive i bave se poljoprivredom. “Primjećuje se da u dražbama državnog zemljišta, koje se izdaje u zakup, sudjeluju pojedinci koji velikim ponudama zakupljuju velike površine, a ne bave se […]
Pa ipak, na temelju svega iznesenog Demokratski savez Hrvata u Vojvodini poziva građane hrvatske nacionalnosti da izađu na referendum, da iskoriste svoje pravo da odlučuju o sudbini države čiji su lojalni građani, a da na referendumska pitanja odgovore na osnovu stava koji su o ustavnim promjenama ranije donijeli”.
Tomislav Žigmanov, predsjednik
