Topoteka
FOTO: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Krajem svibnja 2021. godine, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, uz pomoć suradnika Marinka Piukovića, direktora UBH Dužijanca, pasioniranog sakupljača artefakata iz prošlosti Ljudevita V. Lamića i brojnih drugih pojedinaca, skupio, obradio i objavio fotografije koje tematiziraju proslavu Dužijance u Subotici u topoteci Baština Hrvata u Srbiji.
Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, zahvaljujući financijskim sredstvima koje je donirala Istarska županija, osiguralo je vrtićima s nastavom na hrvatskom jeziku prikladnu opremu potrebnu za rad s djecom. „Smisao svih naših djelovanja, ulaganja i napora jest integrirani razvoj društva komu je čovjek svrha i središte. S ponosom gledamo kako naša hrvatska zajednica raste i […]
U ovoj virtualnoj platformi ICARUS centra, otvorenoj krajem 2019., sada se nalaze fotografije svih javnih proslava – od one prve 1911. pa do 2009. godine. Iako Dužijance nakon 2009. još uvijek nisu predmet arhivske obrade na portalu topoteke, već sada je na temu Gradske Dužijance objavljena 291 fotografija!
Zainteresirani posjetitelji ove virtualne zbirke mogu vidjeti sve bandaše i bandašice u navedenom razdoblju, brojne krune od slame Vijest topoteka Dužijanca (iako će one biti i posebno obrađene i pojedinačno predstavljene), osobe koje su bile ključne za razvoj i opstanak ove najdugovječnije manifestacije.
Mnogi će sigurno prepoznati članove svojih obitelji, svoje pretke, vidjeti svoje župnike kada su bili mladi svećenici ili bogoslovi, neki će se podsjetiti kako je grad nekada izgledao ili unutrašnjost subotičke katedrale.
U OŠ „Vladimir Nazor“ u Đurđinu protekli vikend je održana državna razina natjecanja učenika osnovnih škola iz poznavanja hrvatskog jezika i jezične kulture. Događaju su prisustvovali: Margareta Uršal, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji zadužena za obrazovanje; Ágnes Halasi, predstavnica Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije; Ljiljana Dulić, ravnateljica OŠ […]
Oni koje zanima nošnja moći će vidjeti kako se i ona mijenjala u stotinu godina. Proslavu Dužijance su pratili ratovi, promjene granica, vlasti, državnih sustava, ideologija te se utjecaj svega toga može vidjeti na fotografijama. Nekada su proslave bile velebne, nekada skromne s djecom u ulogama bandaša i bandašice, nekada je kruna od slame kao simbol Dužijance bila nepoželjna. No, bunjevački Hrvati su u svim tim (ne)vremenima nalazili načina zahvaliti Bogu za dar kruha i proslaviti svoju najveću, najradosniju i najdugovječniju manifestaciju – Dužijancu, uvijek čuvajući ključne elemente bez kojih ona ne bi bila ono što jest. I tako više od jednog stoljeća.
Fotografije možete vidjeti na ovoj poveznici…
