Napad na našu dijasporu
FOTO: Pixabay
Prema postupku australske policije iz 1973. godine, očigledno je da su neki ljevičari Australije htjeli zastrašiti Hrvate za koje su smatrali da bi mogli biti pozvani pred senatorsku komisiju za istraživanje hrvatskog pitanja.
Povijest Sjeverne Amerike sagrađena je na slomljenim životima bezbrojnih beskućnika i prognanika iz država civilizirane Europe, razočaranih i dostojnijeg života željnih ljudi koji su na dugim putovanjima tražili svoju obećanu zemlju. Ugradivši sve svoje sposobnosti, radni zanos i živote u tu zemlju postali su osnivači jedne države koja je u mnogočemu zasjenila staru Europu. Ali […]
Priču u cijelosti prenosimo iz Danice…
Još uvijek australska policija kuca na vrata u sitne sate u zoru. Policija traži ne samo oružje, nego i novinu, koja se štampa u Sjedinjenim Američkim Državama.
“The Canberra Times” donosi na prvoj stranici o ovom slučaju pod naslovom Croatia. Veliki je uspjeh Hrvata Australije da ih tamošnje novinstvo i ne pokušava nazvati Jugoslavenima, nego samo i jedino njihovim narodnim imenom Hrvati.
Čovjek ispitivan o Hrvatskoj
S. Grbavac iz Torrens izjavio je da je bio optužen od policije, da pripada organizaciji Hrvatsko revolucionarno bratstvo. Rekli su mu da dođe na policiju u Kingston. Tamo su ga ispitivali dva sata. Policija nije imala nikakav materijal u rukama, da bi ga mogla optužiti.
Supruga S. Grbavca je dala izjavu kako špijun jugoslavenske tajne policije, kojega ona zna, stoji iza svega ovoga.
Dva su policajca otišla u kuću S. Grbavca malo prije 7 sati ujutro i tražili da ide s njima na policiju. Grbavac je izjavio da ga je policija ispitivala o raspačavanju hrvatske novine koja se tiska u Sjedinjenim Državama Amerike. Također mu je policija rekla da je član Hrvatskog revolucionarnog bratstva. Bio je ispitivan o čovjeku iz Wollongonga, čije se ime nalazi na optužnici General Attorneyja Murphyja.
Policija je tražila od S. Grbavca da im da stare brojeve hrvatskih novina iz Sjedinjenih Država Amerike, što im je dopustio, ali je odbio kada su tražili od njega pisma iz Jugoslavije.
Pokušaj zastrašivanja
Poteškoće Hrvata u Australiji nastale su pod pritiskom policije iz Jugoslavije. Poslije dvosatnog ispitivanja policija je odvezla Grbavca njegovoj kući.
Grbavac je izjavio da je očigledno da policija pokušava zastrašiti Hrvate i držati nas dalje od senatske komisije za ispitivanje Hrvatskog pitanja. Moglo bi biti, kaže Grbavac, da netko pokušava zatvoriti usta Hrvatima koje bi senatska komisija mogla pozvati kao svjedoke.
Grbavac je već sedam godina građanin Australije. Nikada nije bio optužen zbog bilo kojeg prekršaja zakona. Nikada nije imao bilo kakvih poteškoća s australskom policijom.
Dvojica odvjetnika ispred Croatian Civil Rights Committee izjavili su da ih zabrinjava što policija kuca na vrata Hrvata u ranu zoru i to baš sada, kada senatska komisija počinje istraživanje o napadu na hrvatske obitelji u travnju ove godine. Ova su dvojica također izjavila da policija pokušava zastrašiti Hrvate, da bi došli pred komisiju i svjedočili.
Početkom 20. stoljeća veliki val iseljavanja zahvatio je cijelu Europu, a mladi ljudi svakodnevno su napuštali i mjesta Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka. Uglavnom su odlazili u New York, budući da je većina bila sklona poslovima uz more. U potrazi za boljim životom budući iseljenici rado su primali savjete od onih koji su taj novi […]
A. Rendulić traži od australske policije 64 dolara
“The Canberra Times” piše da se među pritužbama Hrvata kod senatske komisije za ispitivanje Hrvatskog pitanja nalazi i pritužba Ante Rendulića, koji tvrdi da je prilikom premetačine njegove kuće od strane australske policije nestalo 64 dolara.
Rendulić je izjavio da su 1. travnja ove godine došla u pet sati ujutro sedmorica policajaca u civilnom odijelu. Nisu se identificirali, nisu pokazali ništa na pismeno, da imaju nalog pretražiti kuću.
Kod premetačine uzeli su fotografski aparat i 64 dolara. Fotografski su aparat vratili, ali novac nisu. Također Rendulić kaže kako su ti isti policajci prijetili njegovoj supruzi i djeci da će biti protjerani iz Australije. Također su ti isti ljudi rekli supruzi i djeci da će suprug biti protjeran na jedan način, dok će supruga i djeca biti deportirani na drugi način.
Rendulić kaže da je on u Australiji četiri godine i da još nije postao australski građanin. Nikada nije imao bilo kakvih poteškoća s tamošnjom policijom. Samo mu je jedan od tih policajaca rekao da je on sudjelovao u demonstracijama u Canberri.
“Ja samo želim moj novac nazad. Ja ne znam koji je od sedmorice policajaca uzeo moj novac”, rekao je Rendulić.
Hrvatsko svećenstvo u Australiji stalo u obranu svoga naroda
Sa sastanka hrvatskih svećenika u Canberri poslano je pismo parlamentarnim prvacima i biskupima zbog napada na hrvatske useljenike u Australiji.
Na sastanku su bili sljedeći hrvatski svećenici: Fr. M. Bonić iz ACT, Fr. Kasić iz Victorije, Fr. Seselja iz Wollongonga, Fr. E. Mak iz NSW, Fr. Dušević iz Južne Australije, Fr. Svenda iz NSW i Fr. Kanižaj iz Queenslanda.
Pismo je poslano zbog najnovijih napadaja na Hrvate u Australiji, izjavio je jedan od prisutnih svećenika.
U pismu se kaže da su napadi na Hrvate političke naravi. Ti su napadi nastali i rodili se među komunistima i drugim ljevičarima Australije. Također se naglašava da će Hrvati surađivati u bilo kojem pravcu sa senatorskom Komisijom za zaštitu civilnih prava useljenika. Također će tražiti zaštitu protiv ilegalne djelatnosti neprijatelja.
U pismu je naglašeno da su biskupi katoličke Crkve u Australiji bili i previše spori, da uoče pokušaje stvaranja nereda u hrvatskoj zajednici u Australiji od strane komunista. Biskupi su također odgovorni za dobrobit Hrvata.
Hrvatski svećenici naglašavaju da članovi hrvatske zajednice nemaju ništa s manifestom ni s potpisnicima tog manifesta koji je bio pročitan pred senatskom komisijom. U tomu je manifestu rečeno da je tu izraženo mišljenje Hrvata, što ustvari nije istina.
Tragični događaji u Hrvatskoj zbog odluka donesenih u Karađorđevu 1971. dokazali su još jednom potrebu da ujedinjena i organizirana emigracija aktivno sudjeluje u borbi za obnovu hrvatske državnosti. Isto tako, dolazak sve većeg broja Hrvata na privremeni rad u zapadnu Europu pretvorio se u izazov političkoj emigraciji da taj dio hrvatskoga naroda, prisiljenog na rad […]
Predsjednik senatske komisije za istraživanje Hrvatskog pitanja Mr. Prowse izabrao je sedmero članova iste komisije.
Danica, 1973.
