Zagreb
FOTO: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
U subotu je nastavljena četvrta Sjednica drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a u fokusu je bilo hrvatsko iseljeništvo u europskim i prekooceanskim državama.
Jučer je u Zagrebu započela 4. sjednica 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske s temom položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Tijekom sjednice izražena je neupitna potpora i podrška sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini, a svi dosad doneseni zaključci Savjeta na ovu temu svjedoče o jedinstvenom stavu kada je u pitanju […]
Tijekom sjednice razgovaralo se o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao jednom od najkompleksnijih dijelova zakonodavstva te je istaknuto kako su upravo izmjene ovaj zakon učinile jednim od najuključivijih zakona na međunarodnoj sceni u pogledu prava na državljanstvo Hrvatima koji žive izvan Hrvatske.
“Izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu dugo su bile najvažniji i najsloženiji zahtjev koji nam je stizao od naših Hrvata izvan Hrvatske i bio je to uvijek prvi zahtjev – na svakom susretu sa zajednicom, na svakoj sjednici Savjeta, ali unatoč zahtjevnosti u promjeni, ova Vlada ga je provela”, istaknuo je državni tajnik Zvonko Milas i dodao kako je upravo taj doprinos ulaznica za rješavanje svih drugih zahtjeva.
“Što Hrvatska treba od svoje dijaspore? Što Hrvatska želi od svoje dijaspore? Mnogi se pitaju jesu li to samo novac, poslovni kontakti, politički odnosi – koje je dijaspora uspjela njegovati i razvijati vrijednim radom, ustrajnošću i pukom odlučnošću jer nije bilo druge stvarne mogućnosti – jer neuspjeh nije bila opcija. Iako su nam roditelji usadili ponos što smo Hrvati, ljubav prema domovini, i osjećaj zajedništva, svojim su nas primjerom naučili da se moramo potruditi i boriti za sve što želimo”, rekao je Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta.
Tijekom sjednice naglasak je bio i na pitanju demografije, glasovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske te projektima za mlade iz hrvatskog iseljeništva. Istaknuto je kako je potrebna snažna podrška kada je u pitanju pomoć roditeljima u njihovom nastojanju da njeguju hrvatski identitet svoje djece, međusobno povezivanje mladih kako bi njegovali svoj hrvatski identitet te isto tako povezivanje učitelja u hrvatskim školama u inozemstvu s učiteljima u domovini.
Kroz izlaganja i rasprave naglašeno je da se producira komplementaran sustav mjera za mlade od osnovnoškolske dobi do 30. godine života pa su tako istaknuti projekti: Korijeni, Ljetna škola hrvatskog identiteta, Ruđer, Ljetna škola Domovina, Posebna upisna kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, te Leadership na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske prvi put raspisuje Natječaj za izbor redatelja/ice do 35 godina koji/a će režirati prvonagrađeni dramski tekst „Zid“. Cilj natječaja je unaprjeđenje hrvatske suvremene drame, povećanje mogućnosti profesionalnoga angažmana mladih autora/autorica, jačanja hrvatskoga zajedništva te očuvanja hrvatske kulture i identiteta. […]
“Budućnost svih odnosa između Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u rukama je mladih u iseljeništvu, a danas smo ovdje okupljeni da te mlade ruke osnažimo kako se veze iseljene i domovinske Hrvatske ne bi nikada prekinule. Neka nam uvijek bude cilj graditi suradnju u području iseljeništva na dobrobit hrvatskog naroda, a posebno njegovih budućih naraštaja”, nastavio je Milas.
“Imamo li viziju odnosa za razdoblje od recimo sljedećih pet godina. Što želimo? Pozdravljam pothvat Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske izradom Nacionalnog plana i vizije razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske za 2021. do 2027. godine i nadam se da će uroditi plodom. Predlažemo da se uključe u rad stručne skupine za izradu nacrta prijedloga tog plana uz dugu listu predstavnika javne vlasti iz Hrvatske, što kvalitetniji i širi krug predstavnika Hrvata izvan Hrvatske – trebaju nam ljudi s vizijom – da radna skupina može zajedno izraditi odgovore na pitanja koje sam ranije postavio i definirati društvenu i političku ulogu Hrvata izvan Hrvatske u modelu jedinstvene domovinske i izvandomovinske Hrvatske”, naglasio je Grbešić.
Četvrta sjednica drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske završila je Plenarnom sjednicom na kojoj je jedan od najvažnijih zaključaka konsenzus postignut po pitanju međunarodnog zagovaranja položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Nije nam teško sjetiti se 1990. i 1991. godine kada je iseljeništvo zagovaralo politička prava Hrvata u Hrvatskoj, danas moramo mi – hrvatska država, ali i hrvatski narod diljem svijeta, podizati svijest o važnosti euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, koji su ključni ne samo za ravnopravnost, već i opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je državni tajnik Milas te dodao da je globalno hrvatsko zajedništvo prisutno i u zajedničkoj brizi hrvatskog naroda za položaj Hrvata u Vojvodini i u Boki Kotorskoj.
„Koliko god bili fizički udaljeni, pa čak i u vrijeme pandemije, ta svijest o jednom nedjeljivom narodu je sve snažnija i prisutnija i upravo je to cilj ovog Savjeta”, dodao je Milas.
Sestre Milosrdnice sa Solomonskih Otoka poslale su pismo zahvale Hrvatskoj katoličkoj misiji Dublin, nakon što su se članovi iste odazvali pozivu za prikupljanje novčanih sredstava za školovanje djece u selima/školama u koje sestre redovito odlaze. Pismo prenosimo u cijelosti.. “Poštovani don Josipe! Zajednica Sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskog koja djeluje u župi Buma na Otoku […]
“Kada pomislim na svoje roditelje (otkud i s čime su krenuli), na njihovo odricanje i žrtvu za svoju obitelj, i na sve što su uspjeli ostvariti u životu; i na sve one koji su se na bilo koji način borili i žrtvovali, a posebno one koji su položili svoje živote za naš hrvatski narod i za našu hrvatsku domovinu – kako odustati od pokušaja da doprinesemo nešto više i nešto pozitivno? Nikada nećemo odustati od Hrvatske”, zaključio je Grbešić.
