Bački Hrvati
FOTO: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
Hrvatsko svećenstvo, napose franjevački redovnici, na prostoru između Tise i Dunava, nalazilo se od najstarijih vremena u tijesnoj vezi sa svim gibanjima svoga roda. U teškim vremenima, osobito pod Turcima, nerijetko su preuzimali ulogu odgajatelja, tumača i glasnogovornika narodnih interesa.
Objavom u Službenom listu Savezne Republike Jugoslavije 27. veljače 2002. godine – stupio je na snagu tzv. savezni Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Usvojen je nekoliko dana ranije – 21. veljače na sjednici Narodne skupštine SRJ glasovima zastupnika „nove vlasti“: Demokratske oporbe Srbije i Socijalističke narodne partije iz Crne Gore, a predložilo […]
Od starijeg naraštaja, prosvjetnim i kulturnim radom među narodom posebno su se istaknuli Šimun Matković (1575. – 1638.), Mihovil Radnić (1636. – 1709.), Luka Karagić-Čilić (1707. – 1771.) i Grgur Peštalić (1755. – 1809.).
Peštalić, gvardijan franjevačkog samostana u Baji, razlikovao se od većine svoje braće po pozivu utoliko što se on obraćao puku u stihovima. Drugim riječima, on se smatra prvim dokumentiranim hrvatskim pjesnikom u međurječju Tisa-Dunav na narodnom jeziku.
Godine 1790. tiskao je u Kalači djelo Slava sadašnjih i drugih delija slavinske krvi dostojna uspomene plemenite Bačke. Ona nije samo hvalospjev sinovima uglednih bačkih Hrvata, koji su sudjelovali u svečanom čuvanju krune sv. Stjepana i okrunjenoga cara Leopolda II., nego i poziv istima da se stave u ulogu političkih i kulturnih predvodnika naroda.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU „Hrvatska riječ“ i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, tiskali su kalendar „2022. godina je popisa!“ s porukom: “Znam tko sam: HRVAT(ICA), HRVATSKI JEZIK, RIMOKATOLIK”. Kalendar izlazi na 12 listova na kojima su ispisane identitetske poruke hrvatskih velikana u Srbiji, kao i povijesne teme. Tako se na listovima nalazi […]
Knjiga je postala posebno omiljena među bačkim Hrvatima. Doživjela je čak tri izdanja. Od poezije, Peštalić je sastavio i nabožnu knjižici Utišenje ožalostjenih u sedam pokornih pjesama kralja Davida, koja je objavljena u Budimu (1797.).
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
