Doktorirala u 76. godini života na temu Hrvata u Australiji: Nikad nije kasno napredovati u znanju

Najstarija studentica na Sveučilištu u Zadru, 76-godišnja prof. Tuga Tarle doktorirala je na temu „Mit o povratku u imaginariju hrvatske dijaspore u Australiji“.

Dr. sc. Tarle doktorski rad napisala je pod mentorstvom prof. dr. Marine Perić Kaselj, dok joj je prije mentor bio pokojni prof. emer. Mijo Korade koji je bio najzaslužniji što je odlučila studirati.

“Vjerujem da sam time dokazala da nikad nije kasno napredovati u znanju, razvijati one talente koje smo od Svevišnjega dobili na čuvanje i oplođivanje te da nije potrebno birati između karijere i materinstva, jer je i jedno i drugo moguće. Ova je titula moje šesto dijete – uz četvero prekrasnih i dobrih potomaka s kojima se istinski dičim tu je još i humanitarna zaklada DORA i na kraju i doktorat. Zahvaljujem Bogu što me je tijekom moga života tako obilato nagrađivao. Ovaj sam doktorski rad posvetila baki Inki i djedu Pavlu Čupiću čiji posmrtni ostaci počivaju daleko od Domovine”, rekla je Tuga Tarle.

Rad nove doktorice znanosti je iz polja interdisciplinarnih humanističkih znanosti. Broji 478 stranica i 421 bibliografsku jedinicu. Sastoji se od tri dijela, čime je otvorena mogućnost sagledavanja fenomena dijaspore i uloge mita unutar dijasporske zajednice s tri različite pozicije (teorijske, povijesne i etnografske).

Tuga Tarle predstavila je četiri osnovna pojma vezana za problematiku dijaspore: mit o povratku, značenjske mutacije samoga pojma dijaspore iz očišta eminentnih teoretičara dijaspore te pojmovi „dom“ i „domovina“ koji su u uskoj svezi s pojmom dijaspore.

U središnjem dijelu disertacije donijela je povijesni pregled useljavanja Hrvata u Australiju s naglaskom na dva modela stvaranja institucija, političkog organiziranja te čuvanja identiteta i veza s domovinom (u hrvatskim zajednicama u Melbourneu i Sydneyju).

Razmotrila je i druge oblike društvenog i kulturnog života hrvatske dijaspore u Australiji. Osobito je važno pitanje identiteta, oblici kulturnih praksi, religioznost i stanje hrvatskog jezika u obitelji. Glavni čuvari nacionalne svijesti u hrvatskoj dijaspori u Australiji su hrvatski katolički centri. Osim što su bili središta vjerskog života, većinom su bili inicijatori i kreatori politika, novih institucija i drugih oblika organiziranih aktivnosti hrvatske zajednice u Australiji.

Drugi čimbenik kao „alat“ posredovanja između iseljeničke zajednice i domovine bili su tiskani mediji, političke tribine, radio satovi i informativni centri. Bilo je potrebno osvrnuti se i na pitanje procesa hibridizacije i „pomicanja“ identiteta novog naraštaja australskih Hrvata, rođenih i školovanih u Australiji.

Hrvatska je dijaspora u rasponu od kraja Drugoga svjetskog rata do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske bila snažnija, kompaktnija i razvijenija društvena formacija što je politička i društvena situacija u Hrvatskoj bila kompleksnija i neizvjesnija, a cilj borbe za državu teže dohvatljiv jer program koji si je zacrtala nije bio pravi povratak, nego legitimiranje vlastitog identiteta „drugosti“ u odnosu na društvo mainstreama kojega je mogla ostvariti jedino međunarodnim priznanjem njezina nacionalnog identiteta. Zaključno, proces ubrzane integracije pripadnika hrvatske dijaspore u australsko društvo u punom je zamahu kao i rastakanje hrvatske dijasporske zajednice kakvu smo poznavali.

“Na kraju ostavljam ovo štivo budućim naraštajima istraživača uz napomenu da uz akribičan znanstveni pristup iseljeničkim temama probude naklonost i sačuvaju poštovanje prema plejadama onih koji su premrežili globus svojim sudbinama daleko od domovine u kojoj su rođeni”, zaključila je Tarle.

Dr. sc. Tuga Tarle je višegodišnja suradnica Hrvatskog katoličkog radija na kojem petu sezonu uređuje i vodi vrlo zapaženu emisiju o iseljeništvu Živa veza koja se emitira subotom od 11 sati.

Ključne riječi #Hrvati u Australiji #Marina Perić Kaselj #Tuga Tarle