Josip Bombelles
FOTO: hkv.hr
Među Hrvatima u Americi bio je relativno mali broj ljudi koji su djelovali na akademskom polju. Nekoliko je njih nakon dolaska u Ameriku radilo različite poslove, uzdržavalo obitelji i uz velike napore postiglo doktorate da bi zatim postali sveučilišni profesori. Jedan od takvih bio je i Josip Bombelles, zadugo poznat među Hrvatima u Americi, a u Hrvatskoj je njegovo ime postalo prepoznatljivo, barem u užim krugovima, tek kad se počeo urušavati komunistički sustav u Europi.
Čitajući ili slušajući ljudske životne priče lako uočimo kako se u našim životima višeput dogode „slučajni” susreti i zaokreti koji nas odvedu tamo gdje nismo planirali, pa ni sanjali o takvim ishodima. I dobro je da ne znamo što nas čeka na životnom putu. Ali itekako je važno kako se koristimo prilikama koje nam život […]
Plemićka mladica
Josip Bombelles rođen je u Zagrebu 2. lipnja 1930. Otac mu je bio grof Josip Bombelles koji je zbog diplomatskih uplitanja bio okrivljen za izdaju i pogubljen 1942. od ustaških vlasti, a nakon „oslobođenja” Titov režim konfiscirao je obiteljsku imovinu. Mladi Josip i majka živjeli su u poratnom Zagrebu gdje se Josip školovao i završio pravni fakultet. Još kao mlad čovjek osjećao je i bio svjestan da u Jugoslaviji, k tomu komunističkoj, pravdu kroji Beograd i partija pa je prvom prigodom potražio slobodu na Zapadu. Naime, otišao je na studije međunarodnoga prava u Haag i nije se u Hrvatsku vratio dok nije i u njoj granulo sunce slobode.
Uskom stazom do sveučilišne katedre
Ubrzo nakon dolaska na Zapad zatražio je azil u Njemačkoj i postao politički emigrant. Uskoro mu se pridružila zaručnica Georgina Nina Lolić iz Zagreba. Vjenčali su se u Münchenu 1955. Godinu dana poslije toga mladi se par doselio u Sjedinjene Države i nastanio u Clevelandu, Ohio.
Kao i još neki u domovini visokoškolovani hrvatski useljenici, i Joža je isprva radio tvorničke poslove kako bi osigurao materijalnu stranu života. Početkom 1960-ih počeo je predavati njemački i ruski jezik studentima inženjerstva na Case Institute of Technology. Istovremeno je pohađao studije ekonomskih znanosti na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu i postigao titulu doktora znanosti. Njegovu disertaciju, Ekonomski razvoj komunističke Jugoslavije 1947-1964, objavio je Hoover Institut, Sveučilište Stanford, 1968.
Bombelles je predavao 30 godina ekonomske znanosti na Sveučilištu John Carroll, od 1968. do 1998. Bio je zahtjevan, ali cijenjen profesor, kako među studentima tako i među sveučilišnim kolegama. Među ostalim, bio je dobitnik (1992.) nagrade koju sveučilište dodjeljuje istaknutim profesorima (John Carroll’s Distinguished Faculty Award), a bio je i Fulbrightov stipendist (sveučilište u Rijeci, 1992. – 1993. i sveučilište u Zagrebu 1996. – 1997.). Osim gore spomenutoga naslova, objavio je nekoliko knjiga i članaka u raznim znanstvenim časopisima, uključujući East European Politics & Societies, East European Quarterly i Journal of Croatian Studies, te sudjelovao na raznim akademskim skupovima u Americi i Europi.
Imali smo lijep broj Hrvata i Amerikanaca hrvatskoga podrijetla koji su postigli velike uspjehe u raznim poljima, od nobelovca za biokemiju, brojnih u gospodarstvu i umjetnosti do politike, Hollywooda i svih vrsta sporta. Ovdje ću vas upoznati s jednim vrlo uspješnim američkim Hrvatom koji je bio vodeći stručnjak u onom čemu se ne biste nikada […]
Domoljubne djelatnosti
Hrvatski domoljubi diljem svijeta djelovali su na različite načine, svatko po svojim mogućnostima, nahođenjima i prilikama u kojima su živjeli. Josip Bombelles nije se bavio, što se uobičajeno zove (emigrantska) politika. Njegovo domoljubno djelovanje bilo je ponajprije na akademskom i kulturnom polju, i u tom je bio ustrajan, neumoran i uspješan.
Još dok je u bio u Njemačkoj, u suradnji s velečasnim Krunoslavom Draganovićem, prikupljao je svjedočenja o tragičnim događajima iz svibnja 1945., što kolokvijalno zovemo Bleiburška tragedija. Tada prikupljeni materijali uvelike su pridonijeli za daljnja istraživanja i objavu knjiga o toj najvećoj tragediji hrvatskoga naroda.
Nakon dolaska u Ameriku, Bombellesov domoljubni rad uglavnom se odvijao u tri organizacije: Hrvatska akademija Amerike (Croatian Academy of America), utemeljena u New Yorku 1953., Američko-hrvatski akademski klub (American Croatian Academic Club), utemeljen u Clevelandu 1958. i Udruga za hrvatske studije (Association for Croatian Studies), utemeljena 1977.
Američko-hrvatski akademski klub okupljao je Hrvate Clevelanda i okolice u kulturnom radu. Prepoznatljivi su bili (dvo)godišnji seminari koje bi ACAC organizirao na jednom od clevelandskih sveučilišta, kao i svečani godišnji Croatian Debutante Ball, na kojem su mladi naraštaji svečano uvođeni u hrvatski i američki društveni život tog grada. Važno je spomenuti da je ACAC uspijevao okupljati hrvatske domoljube iz različitih političkih struja i uspješno širio hrvatsko zajedništvo. Josip Bombelles bio je jedan od prvaka Kluba. Bio je i jedan od utemeljitelja Udruge za hrvatske studije, čija je uloga bila (i danas je) organiziranje hrvatskih panela na godišnjim slavističkim kongresima u Americi. Bombelles je bio višegodišnji predsjednik te udruge. Dr. Jure Prpić i on uspješno su okupljali hrvatske akademske snage u Sjevernoj Americi u radu na širenju ugleda i istine o hrvatskom narodu i njegovoj bogatoj baštini.
U samostalnoj Hrvatskoj
Čim je pukla zora slobode, Josip Bombelles proširio je svoje djelatnosti na Hrvatsku. Kao i u emigraciji, politički aktivizam nije ga privlačio. On je poduzimao konkretne korake za promicanje i jačanje istinske demokracije i tržišnoga gospodarstva u Hrvatskoj. Vjerovao je da su Hrvati nadaren i sposoban narod, da mogu napraviti čuda ako budu mogli slobodno živjeti i stvarati. Nastojao je prenijeti američka iskustva u svoju rodnu domovinu da bi joj pomogao krenuti u bolju budućnost.
Svrha njegovih djelatnosti nije bila osobna dobit već pridonijeti obrazovanju novih naraštaja u razumijevanju i prihvaćanju slobode, demokracije, slobodnoga poduzetništva i dobre radne etike. Sve su to vrijednosti koje je želio prenijeti u društvo koje je izlazilo ispod ruševina komunističke ideologije i strahovlade. S tim plemenitim ciljem na umu, postao je jedan od osnivača (1994.) privatne poslovne škole, Zagrebačke škole ekonomije i managementa (Zagreb School of Economics and Management). Bio je ključna osoba u njezinoj afirmaciji i povezivanju sa sveučilištem John Carroll i sveučilištem Michigan u Americi, na čijim je modelima ZŠEM i zasnovan.
Hrvati, u prvom redu oni koji su živjeli ili žive u svijetu, dobro znaju razlikovati poznate od zaslužnih Hrvata koji su među njima živjeli (ili žive). Prvi su relativno malobrojniji i nisu bili uvijek od velike koristi mjesnim hrvatskim zajednicama i/ili Hrvatskoj. Ipak, ponosni smo na njih jer možemo reći da smo kao narod dali […]
Tijekom posljednjih godina života Josip je provodio mnogo vremena u Zagrebu, ali zbog neizlječive bolesti raka vratio se u Ameriku. Preminuo je 5. srpnja 2011. u Norfolku, Virginia, a njegovi zemni ostaci počivaju na groblju Lake View Cemetery u Clevelandu. Iza njega su ostali supruga Nina, umirovljena arhitektica, dva sina i četvero unučadi.
dr. Ante Čuvalo