Meeting G2

‘Ako si rođen u Hrvatskoj, često imaš osjećaj da kao dio male nacije ne zaslužuješ puno’

18. studenoga 2024. u 8:33

Potrebno za čitanje: 5 min

Dijaspora.hr

Vijesti

FOTO: PR

Na otvorenju jubilarne 10. Meeting G2 Konferencije pod nazivom “Desetljeće poslovnog povezivanja” okupilo se oko 200 sudionika iz 15 zemalja svijeta.

Već deset godina ne odustaju od povezivanja domovine i dijaspore: To je posao koji nikad ne završava

Novo izdanje konferencije MEETING G2 pod nazivom „Desetljeće poslovnog povezivanja“, održat će se 14. i 15. studenoga 2024. godine u hotelu Westin u Zagrebu. Posebnost je ove Konferencije što je programski usmjerena na poslovno povezivanje Hrvata u domovini i inozemstvu, a kroz proteklih devet godina okupila je više od 1300 sudionika i umrežila gotovo 400 […]

Predsjednik Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin rekao je na otvorenju da je u proteklih deset godina poslovnim ljudima hrvatskog porijekla iz inozemstva omogućeno umrežavanje s više od 300 tvrtki i startupova, dok je na svim konferencijama okupljeno više od 2000 sudionika iz 33 zemlje te su ostvarene stotine poslovnih suradnji.

„Cilj nam je dovesti naše vrijedne ljude iz iseljeništva, povezati ih s ljudima iz domovine kojima treba svježe nadahnuće za posao, mentorstvo ili pouzdan partner, pokrenuti protok kapitala u oba smjera i olakšati domaćim tvrtkama plasman na strana tržišta, uz pomoć naših ljudi koji poznaju mentalitet svojih zemalja. Sanjamo i vjerujemo da raštrkanost Hrvata u svijetu možemo pretvoriti u prednost, gospodarsko oružje i alat. Vjerujemo da Hrvatska može biti bogatija od Švicarske, sretnija od Singapura i urednija od Danske“, rekao je Buterin.

Obraćajući se okupljenima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman je najavio otvaranje niza hrvatskih veleposlanstava diljem svijeta…

„U Peruu planiramo otvoriti veleposlanstvo jer tamo živi preko 230 tisuća Peruanca hrvatskog podrijetla. Isto želimo učiniti i u Brazilu u Sao Paulu, na Novom Zelandu u Wellingtonu te u Meksiku. U Kanadi u Vancouveru, gdje živi 50 tisuća Hrvata, namjeravamo otvoriti generalni konzulat. Danas se više ne može glasati nigdje osim u diplomatsko- konzularnim predstavništvima, što moramo promijeniti. Trebamo izmijeniti zakon koji će to omogućiti. Iz Ottawe do Vancouvera leti se šest sati. Tko može doći i glasovati? Ako ne otvaramo predstavništva, udaljujemo se od svojih ljudi. Otvorimo ih gdje god možemo – ništa nije skupo“, dodao je Grlić Radman.

Posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić naglasio ja kako Hrvatska svoju ekonomiju treba bazirati na agresivnosti i atraktivnosti…

„Hrvatska se mora mijenjati. Od 2013. promijenila je strukturu rasta i postala drugačija ekonomija. Ulazak u EU značio je i drugi val iseljavanja, a u posljednjih 30 godina imamo milijun ljudi manje. Da se ne bismo za deset godina suočili s još jednim milijunom manje, moramo nešto mijenjati. Hrvatska može i mora bolje, a da bismo uspjeli moramo raditi zajedno. Zajedno znači da uključujemo znanje, iskustvo i kapital onih koji nisu ovdje, ali žele pomoći“, naglasio je Mačkić.

Julienne Bušić objavila zabranjena svjedočanstva hrvatskih disidenata

Od 12. do 17. studenog na Interliberu će se predstaviti više od 300 izlagača, na čijim se štandovima nalaze – uz bogatu domaću knjižnu produkciju i međunarodne hitove – brojni odabrani naslovi vezani za stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske, objavila je Hrvatska matica iseljenika. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska čitaonica Subotica kao sunakladnici […]

Tijekom sesije Who is Who in G2 svaki sudionik dobio je priliku predstaviti svoje poslovanje u 30 sekundi i istaknuti s kime se želi povezati, nakon čega je uslijedilo umrežavanje.

Održan je i panel Hrvatski pjenušci – vina zlatnog sjaja, a glavna poruka je da Hrvatska u više regija ima sjajne pjenušce bazirane na autohtonim sortama grožđa i sve je više prepoznata u svijetu.

Drugog dana jubilarne 10. Meeting G2 konferencije održano je devet panela na razne teme vezane za hrvatsku dijasporu.

Ključni govor je održao Tomislav Kuljiš, osnivač i predsjednik Uprave vodećeg maloprodajnog lanca i lanca supermarketa Hipermaxi S.A. u Boliviji, s raznolikim ulaganjima u robu široke potrošnje, kožu, IT, govedinu i stoku, osiguranje, bankarstvo, logistiku, energetiku i građevinarstvo.

Kuljiš je naglasio kako u Boliviji postoji mala zajednica Hrvata, no svi su vrlo poduzetni, a neki su među najbogatijim ljudima u zemlji. Opisao je put izgradnje svog najvećeg posla, lanca supermarketa, koji je kada ga je kupio imao prihoda od deset milijuna dolara, a danas ima 500 milijuna dolara prihoda godišnje i 4000 zaposlenih…

„Moja obitelj je došla u Boliviju između Prvog i Drugog svjetskog rata i prenijeli smo neke vrijednosti i ovdje. Primjerice, moj djed je bio najveći proizvođač vina na Visu između dva rata s 50 tisuća litara godišnje. Otac je rano naučio disciplinu i radnu etiku, a ja sam već u djetinjstvu naučio da je reputacija jedna od najvažnijih karakteristika u poslu jer kada to izgradite onda svi žele raditi s vama. Smatram da uspjeh počiva na radnoj etici, povjerenju, iskrenosti i vrijednostima koje je moja obitelj prenijela u Boliviji“, istaknuo je Kuljiš.

Na panelu „Žene liderice – istinski duh MG2“ sudjelovale su tri kćeri trojice uspješnih Hrvata u SAD-u.

Jennifer Kerum, kći vlasnika najboljeg cateringa u Hollywoodu Tonija Keruma, ispričala je kako izgleda raditi s filmskog industrijom te naglasila da je već poprilično uključena u taj posao.

Ekranizirana uzbudljiva povijest hrvatske dijaspore u Chicagu

Hrvatska škola kardinal Stepinac osnovana je u Chicagu godine 1973. pri Hrvatskoj župi sv. Jeronima. Svečana proslava 50. godišnjice utemeljenja i djelovanja ove škole u jednoj od najvećih hrvatskih iseljeničkih zajednica u svijeta održana je prošle godine. Za tu prigodu Hrvatski etnički institut iz Chicaga napravio je dokumentarni film pod naslovom “Nada u tuđini” koji […]

Jennifer Maglica, kći vlasnika i osnivača tvrtke Maglite Tonija Maglice koja se vratila u Hrvatsku rekla je da njezin otac ima jaku volju, djeluje neuništivo i vjeruje da će živjeti do 140 godina.

“Suprug i ja smo u mirovini, a on ne može zamisliti kako se netko može umiroviti. Kaže da će prestati raditi samo kad umre“, otkrila je Maglica.

Maya Sertić, kći Matta Darka Sertića koji se vratio iz Silicijske doline i u Sisku osnovao više uspješnih tvrtki, kaže kako je rođena i odrasla u Kaliforniji, ali se vratila u Hrvatsku…

„Danas radim u biologiji i dijelom se bavim očevom kompanijom. Nakon fakulteta vratila sam se u Sisak gdje sam osnovala obitelj. Sisak je prekrasan, a život ovdje sporiji. Moj sin ovdje odrasta slobodnije nego bilo gdje u Kaliforniji, ali i slobodnije nego u Zagrebu“, istaknula je u Maya Sertić.

U fokusu panela “Kako vratiti iseljenike u domovinu? Porezi i status” bila je nedavno najavljena mjera putem koje bi oni koji su se iselili iz Hrvatske, a najmanje su dvije godine u inozemstvu, pet godina bili oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak.

Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da se radi o kozmetičkoj mjeri kako bi se pridobila javnost…

“Ozbiljnije zemlje imaju cijeli set mjera, njih 10 do 15 koje su usredotočene na dugoročni utjecaj. Tko kaže da ova mjera neće za godinu dvije biti ukinuta? U okviru poreza na dohodak prije nekoliko godina donesena je mjera za digitalne nomade, a znate li kolika je stvarna brojka digitalnih nomada u Hrvatskoj? Samo 400 do 500. Nisam optimističan vezano uz tu mjeru”, napomenuo je Mijatović.

Najveća iseljenička dobrotvorna zaklada ima samo jednu želju: Ostanite u domovini

Croatian Scholarship Fund iz Kalifornije, najveća iseljenička dobrotvorna zaklada za stipendiranje nadarenih studenata u domovini, odabrala je 40 najperspektivnijih ovogodišnjih maturanata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojima će dodijeliti višegodišnje sveučilišne stipendije. Studenti su izabrani između nekoliko stotina pristiglih prijava, a među njima su neki od najboljih i najuspješnijih maturanata koji će tijekom svoga […]

Luke Jurčević, uspješan poduzetnik iz Pertha u Australiji, istaknuti stručnjak u području strateških promjena, pružio je pogled na ovu temu od strane iseljeništva…

“U Australiji su plaće poprilično veće u odnosu na Hrvatsku i nisam siguran koliko će ova mjera imati pozitivnog rezultata. Vjerujem da bi bilo izglednije kada se ne bi radilo o jednoj mjeri, već cijelom programu, primjerice kako lakše doći u Hrvatsku, naći posao, studirati. I dodao bih kako je važno da bude više komunikacije iz domovine s iseljenicima iz cijelog svijeta“, ustvrdio je.

Na panelu Novi oblici turizma panelisti, Branka Ćubelić (Zrin), Davorin Štetner (Žumberak), Bruce Yerkovich (The Resort Company) i Nikola Serdar (New Rok d.o.o) raspravljali su o vrsti turizma kojim se odmičemo od tradicionalnog turizma kakav u Hrvatskoj podrazumijeva plažu i sunce, nudeći održive i sadržajno bogatije alternative, u kojima su protagonisti veza s okolišem i lokalnom gastronomijom.

Bruce Yerkovich, hrvatsko-američki poduzetnik, vlasnik tvrtke The Resort Company te rancha na Velebitu koji je polučio mnoge nagrade, predstavio je Srce Like, projekt u vrijednosti od 440 milijuna eura koji je pokrenuo…

„Mi moramo biti čuvari kulturnog identiteta i okoliša, to je ono zbog čega su nam se Talijani i Nijemci vraćali, ono što su voljeli vidjeti i osjetiti. Projekt Srce Like nema za cilj izgradnju ležajeva. Ima za cilj pokazati priliku, da se postavi nova paradigma u u turizmu koja se, nadam se, može preliti na druge dijelove Hrvatske“, zaključio je.

U okviru panela Hrvatska umjetna inteligencija na globalnoj pozornici panelisti su raspravljali što naše tvrtke mogu postići u svijetu te podijelili svoja mišljenja o razvoju umjetne inteligencije (AI) i kako će ista utjecati na našu svakodnevicu. Prema mišljenju Mislava Malenice iz tvrtke Mindsmits, za pet godina svaki posao i organizacija imat će vlastiti AI sustav za upravljanje komunikacijom…

Otvoreno savjetovanje o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan domovine

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Navedenim Nacrtom predlažu se izmjene i dopune važećeg Zakona kako bi se isti uskladio s promjenama u pravnom sustavu i javnoj politici u području rada […]

„Hrvatska je posljednjih pet godina značajno napredovala, s obzirom na broj stanovnika imamo mnogo uspješnih kompanija. Međutim, naš problem je mentalitet. Ako si rođen u Hrvatskoj, često imaš osjećaj da kao dio male nacije ne zaslužuješ puno”, zaključio je Malenica.