Hrvati u Srbiji
FOTO: Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji
U okviru proslave Dana izbora I. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, HNV od 2013. godine dodjeljuje priznanja pojedincima i skupinama za njihov doprinos hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji.
Skupina istraživača sa Sveučilišta Stanford objavila je rang-listu najboljih svjetskih znanstvenika za 2019. godinu, među kojima je emeritus Ivan Gutman s Prirodno matematičkog fakulteta u Kragujevcu najbolje rangiran od svojih 48 kolega iz Srbije. Metodologija rangiranja bila je zasnovana na većem broju kriterija: najznačajniji broj samostalnih znanstvenih radova, broj radova u kojima je znanstvenik prvi […]
Priznanje „Dr. Josip Andrić“ za doprinos hrvatskoj kulturi za 2021. godinu dodijeljeno je akademiku dr. sc. Ivanu Gutmanu, profesoru emeritusu, javlja HNV u Republici Srbiji.
Ivan Gutman rođen je u Somboru u hrvatskoj bunjevačkoj obitelji Mirka i Katarine (r. Gromilović). Po završetku osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u rodnom gradu otišao je na studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Beogradu koji je završio 1970. godine s prosječnom ocjenom 10 te kraće vrijeme radio kao honorarni asistent.
Od 1971. do 1977. godine bio je član Skupine za teorijsku fiziku Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu godine 1973. stekao je magisterij iz područja teorijske organske kemije temom „Teorija grafova i molekularne orbite“, a iste godine i naslov doktora kemijskih znanosti obranivši disertaciju pod naslovom „Istraživanja topoloških svojstava konjugiranih ugljikovodika“ na tamošnjem Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Drugi doktorat iz područja matematičkih znanosti stekao je 1981. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu disertacijom „Prilog spektralnoj teoriji stabala“.
Od godine 1977. radi kao predavač predmeta Fizikalna kemija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu gdje je iste godine stekao zvanje docenta; 1982. godine postao je izvanredni, a 1984. godine redoviti profesor. Godine 2012. otišao je u mirovinu i dobio počasnu titulu profesora emeritusa te živi u Kragujevcu i u rodnom Somboru.
Član je Srpske akademije znanosti i umjetnosti (od 1988. dopisni, a od 1997. godine redoviti), zatim Međunarodne akademije matematičke kemije (od 2005. godine), Akademije nelinearnih znanosti u Moskvi (od 2006. godine) te Europske akademije u Londonu (od 2012. godine).
U ponedjeljak je u Zagrebu održan XXVI. forum hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a tema ovogodišnjeg skupa bila je „Subetnički identiteti hrvatskih manjinskih zajednica – između tradicije i sredstva asimilacije“. Susret je okupio velik broj sudionika iz hrvatskih nacionalno-manjinskih skupina diljem Europe, predstavnike diplomacije Republike Hrvatske, drugih držanih i znanstvenih institucija koje se […]
Sudjelovao je kao mentor u izradi velikoj broja diplomskih, sedam specijalističkih i deset magistarskih radova te deset doktorata. Objavio je više od 1300 znanstvenih i oko 300 stručnih radova, a na njihovim izradama surađivao je s 770 kolega iz zemlje i inozemstva. Osim desetak radova monografskog i revijskog karaktera, napisao je i šest knjiga objavljenih kod renomiranih izdavača u inozemstvu. Na svjetskoj rang-listi najcitiraniji je autor iz Srbije i jedan od najcitiranijih svjetskih autora uopće – citiran je preko 30 tisuća puta u znanstvenim radovima drugih autora te više od 5200 puta u više od 460 knjiga i udžbenika. Radovi su mu objavljeni na 16 jezika, uključujući kineski, engleski, španjolski, njemački i perzijski.
Dok je tijekom ljeta 2020. godine boravio u rodnom Somboru, Gutman je razradio kemijsku teoriju u okviru koje se pojavljuje nova mjerna veličina za koju je predložio da se nazove Somborski indeks (eng. Sombor indeks), a znanstveni članak u kome je teorija izložena naišao je na veliki interes u svjetskoj znanosti – za manje od godinu dana o Somborskom indeksu je napisano 30-ak znanstvenih radova diljem svijeta, a novi se još pojavljuju.
Akademik Gutman svoja je predavanja držao po cijelom svijetu – u Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Brazilu, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Čileu, Danskoj, Egiptu, Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Hong Kongu, Hrvatskoj, Italiji, Iranu, Izraelu, Japanu, Južnoj Africi, Južnoj Koreji, Kanadi, Kini i drugdje, a u svojim radovima surađivao je s kolegama iz 67 zemalja.
Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među ostalim, 2021. godine dobio je Medalju SANU za područje prirodnih i tehničkih znanosti, čak tri medalje Srpskog kemijskog društva za uspjeh i doprinos znanosti, u rodnom Somboru 2019. godine dobio je „Oktobarsku nagradu“ za životno djelo te je proglašen počasnim građaninom Grada Kragujevca.
Građani Srbije u nedjelju 16. siječnja 2022. trebaju se izjasniti o promjeni Ustava Republike Srbije. Uoči tog dana, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini poziva birače hrvatske nacionalnosti na izlazak na referendum. Priopćenje, koje potpisuje Tomislav Žigmanov, prenosimo u cijelosti… “Dobro je poznato kako je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i više nego zainteresiran za budućnost […]
Redoviti je suradnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, u čijim je svim promocijama sudjelovao u Somboru i okolici. Tijekom svog boravka u Somboru redovito prati događanja i programe mjesnog HKUD-a „Vladimir Nazor“, a u svim prilikama ponosno ističe svoju pripadnost hrvatskoj nacionalnoj zajednici.
