Dojmljiva povijest mađarskih Hrvata. Moćno i bogato hrvatsko građanstvo

Naklada Croatica nedavno je objavila dvojezično izdanje (na mađarskome i hrvatskome) „Kratku povijest Hrvata u Mađarskoj“ (A magyarországi horvátok rövid története).

Knjigu su, osim autora dr. sc. Dinka Šokčevića, predstavili renomirani povjesničari prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te nagrađivani historiograf dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta za povijest.

Autor knjige je istaknuti povjesničar i kroatist Dinko (Dénes) Šokčević, rođen u Baji 1960. godine. Šokčević je, baveći se poviješću i kulturom Hrvata u Mađarskoj, kao i vezama Hrvata i Mađara, radio i surađivao s nizom znanstvenih institucija i ustanova visokog školstva poput Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu, Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti… Povjesničar i kroatist Šokčević je bio i ravnatelj Mađarskoga instituta u Zagrebu. O ugledu Šokčevića među hrvatskim povjesničarima svjedoči i nagrada „Jaroslav Šidak“ Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesnu znanost i Društva za hrvatsku povjesnicu koju je primio 2019. godine.

Zbog poznavanja povijesti, ali i sadašnjeg stanja hrvatske zajednice u Mađarskoj, Dinko Šokčević bio je idealna osoba za oblikovanje ovakve knjige. Nije uvijek slučaj da hrvatske manjinske zajednice u svojim redovima imaju osobe koje se mogu uhvatiti takvog zadatka kao što se to dogodilo Hrvatima u Mađarskoj.

“Naseljavanje Hrvata na području današnje Mađarske nije događaj koji se dogodio naglo, u jednom dahu, nego je rezultat složenih migracijskih kretanja od sedmog do 18. stoljeća”, istaknuo je Šokčević.

Posljedica tih složenih migracija je iznimna brojnost i slojevitost hrvatskih subetničkih skupina u predmodernoj i suvremenoj Mađarskoj. Preci suvremenih pripadnika hrvatske zajednice u Mađarskoj došli su iz različitih područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine te u različito vrijeme, što je ostavilo traga i na njihovu identitetu. Unatoč tome, autor naglašava kako je postojala istodobno i stalna svijest o međusobnoj povezanosti tih raznolikih skupina.

Autor se u knjizi posebno pozabavio s predodžbom o Hrvatima u Mađarskoj kao pripadnicima jednostavnih, seoskih zajednica. Činjenica da su se Hrvati u ovoj zemlji uglavnom sveli na seljaštvo i malobrojnu inteligenciju, to jest malu skupinu seoskih svećenika, rezultat je novijih društvenih procesa.

Prvotno, Hrvati su imali punu društvenu strukturu koja je obuhvaćala i vlastito plemstvo i građanstvo. Tek snažna mađarizacija od kraja 18. i početka 19. stoljeća dovela je do asimilacije viših društvenih slojeva i svojevrsne socijalne degradacije hrvatske zajednice. U tom smislu posebno je dojmljiva povijest mađarskih Hrvata tijekom 18. stoljeća „zlatnog doba“ ove skupine hrvatskoga naroda. Njega je obilježilo moćno i bogato hrvatsko građanstvo u mjestima poput Pečuha, Baje, Segedina, Budima, Sent Andreje…

Utjecaj „ilirizma“ na Hrvate u Ugarskoj bio je ruban i uglavnom skroman. Posebnost ove hrvatske zajednice predstavlja i njezino opredjeljenje tijekom revolucionarnih događaja 1848. i 1849., kada se ona mahom priklonila ugarskoj vladi nasuprot bečkome dvoru i Jelačiću. Posljednje razdoblje do 1918. obilježio je ugarski zakonodavni okvir koji je formalno jamčio zaštitu manjina, no u praksi nije sprečavao njihovu asimilaciju. Unatoč tome, asimilacija Hrvata bila je razmjerno mala jer se hrvatsko seljačko stanovništvo uglavnom samo nakratko susretalo s mađarskim, asimilacijskim školskim sustavom živeći u svome vlastitom svijetu malih i zatvorenih seoskih sredina. Relativno slaboj asimilaciji krajem 19. i početkom 20. stoljeća pridonio je i „preporod“ Hrvata u Mađarskoj, početak sustavnog rada na čuvanju vlastite kulture i identiteta.

Prijelomno razdoblje za Hrvate u Mađarskoj predstavljao je Prvi svjetski rat i neposredno poraće. Tada su bile prekinute jake veze ove hrvatske zajednice s Hrvatskom i kulturom matice. Tek sada nastupa razdoblje jačeg utapanja Hrvata u većinsku mađarsku zajednicu. Nove probleme Hrvatima u Mađarskoj donio je Drugi svjetski rat i zatim sukob komunističkih vlasti u Mađarskoj i Jugoslaviji. Desetljećima su mađarske vlasti nametale Južnim Slavenima na svom području, pa tako i Hrvatima, neki zajednički, južnoslavenski identitet. To se postupno počinje mijenjati tek od kraja 60-ih godina 20. stoljeća.

Konačan raskid s „južnoslavenskim“ identitetom donio je tek slom komunizma u Mađarskoj. U novom, demokratskom poretku hrvatska zajednica konačno je dobila čvrst, institucionalan okvir, no autor postavlja pitanje je li do toga došlo prekasno? U novim uvjetima asimilacija je brza i teško zaustavljiva. Unatoč tome, Šokčević je uvjeren kako Hrvati u Mađarskoj imaju budućnost.

Autor u posebnom poglavlju navodi i niz imena kulturnih djelatnika i kulturnih pojava koji za cjelokupnu hrvatsku kulturu nisu od marginalnog značenja, nego joj daju važan doprinos i poseban ton. To posebno vrijedi za franjevačko visoko učilište u Budimu koje je potkraj baroknog razdoblja imalo snažan utjecaj na prosvjetu i kulturu cjelokupnoga hrvatskog naroda.

Premda razmjerno sažeta, Šokčevićeva „Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj“ vrlo je važno djelo. Šokčević je oblikovao tekst koji je nesumnjivo stručan, ali i čitljiv najširoj čitateljskoj publici. Knjiga je puna podataka, no oni ne guše mogućnosti čitateljeve znatiželje. Autor se uspijeva snaći čak i u onim slučajevima kada su povijesna istraživanja pojedinih pojava i razdoblja nedostatna ili čak nepostojeća.

Dvojezično izdanje ovog djela nije hir nego nužnost, rezultat prihvaćanja činjenice kako mnogobrojni Hrvati u Mađarskoj ne znaju u tolikoj mjeri hrvatski jezik da bi se služili jednom ovakvom stručnom publikacijom.

Knjigu prate i vrlo zanimljive karte i grafikoni današnje rasprostranjenosti Hrvata u Mađarskoj. Opći prikazi hrvatske povijesti uglavnom nisu uzimali u obzir Hrvate u Mađarskoj. Nakon Šokčevićeve „Kratke povijesti…“ nemaju opravdanje za takvu krupnu pogrešku.

Marin Knezović, Hrvatska matica iseljenika

Ključne riječi #Dinko Šokčević #Hrvati u Mađarskoj #Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj