Pregled izjava

Jugoslavenski konzul o Stepincu: Ja sam pravoslavni Srbin, ali smatram da je optužba nepravedna!

4. siječnja 2022. u 9:05

Potrebno za čitanje: 3 min

Dijaspora.hr

Vremeplov

FOTO: Zagrebačka nadbiskupija

Hrvatski katolički kalendar iz 1999. godine objavio je što o kardinalu Alojziju Stepincu misle državnici, diplomati, biskupi, svećenici, senatori, zastupnici, urednici, novinari, komunisti, nekršćani, kršćani i ateisti.

Izdvojili smo neke od najzanimljivih izjava…

Moj susret sa Stepincem! Dijelio je nesebično vrijeme i novac pa njemu nije ostajalo gotovo ništa

Za mene je ime Stepinac povezano, u prvom redu, s djetinjim i osjećajnim spomenima, a za koje suvremena znanost jamči, da su temelji izvornih vrijednosti. Počelo je sve od Tijelova 1934., od uzvika mojeg oca iza raširenih novina: “Stepinac, moj kolega iz kadetske škole, postao je najmlađi nadbiskup na svijetu, zagrebački nadbiskup…” Bila je i […]

The New York Times, “Suđenje Stepincu”, uvodnik, 3. listopada 1946.

“Nadbiskup Stepinac je suđen i osuđen u Titovu ropskom tisku. Nitko izvan Jugoslavije ne sumnja da je presuda četvorice ljudi u sudu, koji su ujedno i suci i tužitelji, već potpisana i zapečaćena. Ali crkveni čovjek, odvučen na sud, pokazuje da je moćniji nego kad je bio slobodan. On je neustrašen, neslomljen i izgleda kao ravnodušan na to kakva mu se sudbina sprema. On odbija braniti sam sebe kao pojedinca, ali brani svoje pravo vršiti crkvene službe među svojim stadom i dijeliti crkveni blagoslov svim njenim vjernicima. Poslije kardinala Merciera, rimokatoličkog prelata u Belgiji za vrijeme Prvog svjetskog rata, i pastora Niemollera u Hitlerovoj protestantskoj Njemačkoj, ni jedan se crkveni čovjek nije tako neustrašivo postavio prema ušančenoj tiraniji, zaštićen jedino oklopom svoje savjesti.

Komunistička diktatura neće trpjeti nikakva utjecaja na mase koji ona ne može probaviti i upotrijebiti sebi za hranu. Neće priznati ničiji utjecaj na ljudske pameti osim svoj. Katolička Crkva, koja je osobito jaka među Hrvatima, najmoćniji je bedem protiv komunizma danas u Jugoslaviji. Zato mora biti skršena. Ubojstva svećenika koja provodi tajna policija nisu je uspjela skršiti. Suđenje nadbiskupu Stepincu je najteže oružje protiv crkve što ga je Tito do sada izvukao. Ako išta znače pouke iz vjerske povijesti, jasno je da on samo stvara mučenika, čiji duh i utjecaj ne može ubiti”.

Winston Churchill, Donji dom engleskog parlamenta, 1. studenog 1946.

“Okolnosti suđenja i osude nadbiskupa Stepincu izazvale su na sve strane žaljenje… Katolička Crkva i kler u Hrvatskoj progonjeni su s najvećom žestinom, a policijska vlada primjenjuje najstrože mjere protiv političkih disidenata”.

Dubrovčanin iz Chicaga posvetio pjesmu bl. Stepincu

Danas je 61. obljetnica smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Mnogi Hrvati u domovini i dijaspori odaju počast ovom dobrom čovjeku, koji se borio za vrijednosti na kojima počiva moderna i slobodna Hrvatska. Kardinala Stepinca često se sjete i u Chicagu. Naime, tamošnja hrvatska katolička misija od 1972. godine nosi njegovo ime, Stepinčevu sliku u crkvi […]

Louis S. Breier, Američki židovski odbor, Bronx, 13. listopada 1946.

“Taj veliki crkveni dostojanstvenik optužen je bio za kolaboraciju s nacistima. Mi Židovi to poričemo. Znamo iz njegove prošlosti još od 1934. godine da je bio iskreni prijatelj Židova, koje je Hitler sa svojim zaslijepljenim pristašama u zemlju satirao. On je bio jedan od veoma rijetkih ljudi u Europi koji je ustao protiv nacističke tiranije onda kada je bilo teško i za njega opasno to raditi. Taj čovjek, koji je danas žrtva sramotnog procesa, tijekom cijelog nacističkog režima govorio je otvoreno i neustrašivo protiv strašnih Nirnberških zakona, a njegova oporba protiv nacističkog terorizma nije nikada popustila. On je također podigao svoj glas protiv zloglasnih ‘žutih biljega’, dokazujući kako oni vrijeđaju ljudsko dostojanstvo, i bio je glavna snaga zaslužna da je taj sustav napušten!”

William L. Chenery, izdavač, Collier’s Weekly, Bronx, 13. listopada 1946.

“Nadbiskup Stepinac je zastupao čestitost i bio simbol slobode koju mi imamo u Americi, i za koju smo se nadali, da će je i drugi narodi imati kad završi rat”.

Basil S. Rusović, jugoslavenski konzul u New Orleansu, 12. listopada 1946.

“Osjećam da ne mogu više pripadati takvom ruglu od vlade… Na ovu moju odluku potaknula me nepravedna osuda i smaknuće generala Draže Mihajlovića, ubojstvo američkih pilota nad Jugoslavijom i konačno sramotno suđenje nadbiskupu Stepincu, nevinu čovjeku, koji je bio obljubljen u Jugoslaviji. Ja sam pravoslavni Srbin, ali smatram da je optužba i suđenje nadbiskupu Stepincu veoma nepravedno”.

Episkop Dionisije Milivojević, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Americi i Kanadi, Philadelphia, Pennsylvania, 25. listopada 1946.

“Suđenje je pripremljeno u političkoj sferi. Svrha mu je bila odijeliti Katoličku Crkvu u Hrvatskoj od njezina vodstva u Vatikanu. Tito je otvoreno izrazio tu svrhu. Strategija, koja zasigurno dolazi iz ruskog Kremlja, bila je da se slomi vjersko vodstvo. Treba napomenuti da je otpor komunizmu jači ako je vodstvo vani. Ovdje se misli na papu. Suđenje se nije temeljilo na pravdi, ono je bilo nasilje nad pravdom. Titovu režimu nije stalo do pravde. On jedino ide za tim da uguši opoziciju… Ja jedino vidim mučeništvo za nadbiskupa Stepinca, ako se provede osuda Titina suda – 16 godina prisilnog rada. Neka mu Bog pomogne da sačuva duševno raspoloženje i da izdrži, da bi po njegovoj odvažnosti kršćanstvo pobijedilo!

Dan kardinala Alojzija Stepinca u Illinoisu je proglašen 5. travnja 1959. Donosimo rijetko poznatu proklamaciju

“Budući da su Sjedinjene Države Amerike priznate kao čuvar vjerske slobode, gdje se poštuje sloboda govora i pravo okupljanja, i Budući da je kardinal Alojzije Stepinac simbol tih istih ideala za tolike osobe u zemljama pod komunističkom dominacijom, i Budući da je, jer je zastupao ta ljudska prava, kardinal Stepinac bio nepravedno osuđen od tzv. […]

Milovan Đilas, drugi najmoćniji komunist u Jugoslaviji, South Bend, 18. kolovoza 1956.

“Da pošteno kažem istinu, ja mislim, i to ne samo ja, da je Stepinac jedan integralan čovjek, čvrst karakter, koga je nemoguće slomiti. On je bio zaista pravedan osuđen, ali koliko se je puta desilo u historiji, da su bili pravedni ljudi osuđeni iz političke nužde”.

Hrvatski kalendar 1999.