Zbog ovih 5 razloga ne trebate odlaziti iz domovine: Iscrpljeni radnici koji se vrate padaju na teret svojoj zavičajnoj općini

U Gradskoj knjižnici Požega predstavljen je projekt digitalizacije najstarijih požeških novina, „Glasnika županije požeške“, koji je izlazio od 1891. do 1919. godine.

Te novine su izrazito tražene od strane muzejskih korisnika i izvor su vrijednih informacija i podataka o životu u Požegi s prijelaza 19. na 20. stoljeće.

“Tako smo omogućili našim korisnicima pregledavanje ovih sadržaja iz udobnosti svog doma i to u vremenu kada oni požele. Nije više nužno doći u muzej i pregledavati traženi sadržaj. Ovo su osnovni razlozi zbog kojih smo se odlučili na digitalizaciju ovih novina”, kažu iz požeškog muzeja.

Projekt je predstavila Ivana Domanović, kustosica Povijesnog odjela i autorica projekta. Na službenim internetskim stranicama muzeja nalazi se poveznica za pregledavanje novina s mogućnošću pretraživanja po godini, broju novina, ključnim pojmovima itd.

U broju 39. od 21. rujna 1912. godine prenosimo tekst o “iseljavanju i štetnim mu posljedicama…”

Tko je imao prilike u Zagrebu ili Beču motriti promet putnika, mogao je gotovo danomice vidjeti, kako se cijele čete zdravih i jakih ljudi u vagone ukrcavaju, da putuju daleko izvan domovine, ponajvećma u Ameriku, ne bi li ovdje našli bolju zaradu nego kod kuće. Ali kad je malo izbliže razmotrio razlog tolikome iseljivanju, uvidio je, da je velik postotak tih iseljenika zavedeno zamamnim obećavanjima, pa da bi bilo bolje za njih i za njihovu svojtu, da ostanu kod kuće.

I dok je tako s jedne strane potražuja zarade naših ljudi u tuđini, dotle je s druge strane i kod kuće potražnja radnih sila,, koje se zbog nedostatka domaćih dobivaju iz tuđine. Sada se evo otvara vrelo stalne nekolikogodišnje zarade kod gradnje ličke željeznice, a kako će biti radne sile dobro plaćene, naš bi svijet, koji nije u svojoj okolini zadovoljan sa zaradom, mogao poći na zaradu u Liku. Ali da, Amerika je puna zlata, a naša domovina nema ništa, siromašna je tako da se u nju svake godine na tisuće tuđinaca naseli.

Međutim, siliti se ne može nitko, da radi nešto protiv volje. Tako i ovdje: komu ljubav za rođenu grudu ne diktira, da ostane u domovini i da svoje sile uloži za njezin napredak, za njezino ojačanje, toga ne će nikakvo pisanje novina odvratiti od njegova nauma, jer će se iseliti žrtvovavši što može za put u zemlju zlata.

No međutim morali bi ti neuki ljudi ipak poslušati one, koji se oko toga pitanja bave, da vide, koja je korist ili koja šteta od iseljivanja. O tom je pisano u zadnje vrijeme mnogo knjiga i rasprava. Među ostalima napisao je c. i kr. vladin savjetnik Fridrik Hey knjigu o iseljivanju i njegovoj đtetnosti. Ta je knjiga za kratko vrijeme doživjela nekoliko izdanja.

Naročito u toj knjizi govori protiv iseljavanja u Sjevernu Ameriku, a navodi ove razloge:

1. Sav dobitak kod provoza putnika poberu strena, najvećim dijelom nenjemačka parobrodarska društva
2. Iseljenici iz Austrije nijesu u Americi nikako zaštićeni. Velika većina nastrada u fabrikama i drugim preduzećima (kao primjer navodi, da je u jednom jedinom preduzeću za vrijeme kraće od 10 godina nasilnom smrću poginulo 1000 ljudi, a u jednoj drugoj fabrici koja zaposluje 800 radnika, da je u isto vrijeme poginulo 1200, te računa da godišnje sjeverno-američka industrija proždire do 33.000 austro-ugarskih podanika. Zbog neuređene javne sigurnosti bivaju austro-ugarski iseljenici upravo decimirani, jer od razbojničke ruke pogiba u Sjevernoj Americi godišnje 90.000 ljudi a u 9800 slučajeva ne bude zločinac pronađen
3. Radnici bivaju u Sjevernoj Americi do kraja iscrpljivani tako, da se kući vraćaju posve iznemogli te padaju na teret svojoj zavičajnoj općini (takovih primjera ima i kod nas). Ovakovi su ljudi uživali u mladosti sve, što jedna država može pružiti: odgoj, školovanje, a sada uživaju i milostinju, a da sami nijesu nikada ni prstom makli za dobro i korist države
4. Iseljenici, koji se zdravi povrate kući, ne mogu se više priviknuti na sićušne domaće prilike, te postaju nezadovoljni, pa svoju zlovolju i nezadovoljstvo i dalje šire
5. Mi pomažemo Sjevernoj Americi i olakšavamo joj uspješnu konkurenciju na svakom polju gospodarstva, trgovine i obrta i industrije i time oštećujemo domaću trgovinu, obrt i industriju

Ključne riječi #Glasnik županije požeške #iseljavanje iz Požege #Požežani u svijetu