Alida Bremer
FOTO: Privatni album
Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu, a od 1968. živi u njemačkome gradu Münsteru. Nakon što je doktorirala na temu „Kriminalistička dekonstrukcija. K poetici postmodernih kriminalističkih romana“, niz godina radila je kao znanstvena suradnica, visokoškolska docentica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, stranka čija je izborna platforma „HRvati ZAjedno“ odnijela uvjerljivu pobjedu na izborima za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, na XV. redovitoj izbornoj skupštini, održanoj jučer u Tavankutu, za novog predsjednika izabrala je Tomislava Žigmanova. „Zbog svega onoga što smo započeli, mjesto predsjednika DSHV-a zahtijeva da predsjednik mora […]
Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te jedne antologije svjetske književnosti, zajedno s njemačkim piscem i urednikom Michaelom Krügerom.
Na njemački je prevela mnogobrojna djela, uz ostale Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija, Dragana Velikića, Branka Čegeca, Dina Pešuta, Ive Brdar, Renata Baretića, Damira Karakaša te Asje Bakić. Bila je članica mnogobrojnih žirija, a šest godina je suodlučivala o nagradi za Europsko razumijevanje Leipziškog sajma knjiga i grada Leipziga.
Inicirala je i vodila niz projekata o promociji hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno organizirali Zaklada Robert Bosch, Traduki i Leipziški sajam knjiga.
„Kontinuiranim radom postignuto je da je Hrvatska na Leipziškom sajmu knjiga prepoznatljiva, poznata i dobrodošla. Hrvatski pisci ovdje su znali postizati lijepe uspjehe, a kako posljednjih godina redovito izlaze i knjige na njemačkome jeziku, mislim da možemo slobodno reći kako recepcija postoji i kako se na primjeru Leipziga pokazalo da samo kontinuitet može dovesti do recepcije“, istaknula je Alida Bremer.
U nedjelju je na misnim slavljima u hrvatskim katoličkim zajednicama u Reutlingenu, Metzingenu i Tübingenu upriličen oproštaj s vlč. Antom Kutlešom, voditeljem spomenutih zajednica. Vlč. Ante, koji je svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, vodi spomenute zajednice od 1. siječnja 2011. godine do danas. Na kraju misnih slavlja okupljenima su se obratili predstavnici pastoralnih vijeća: Anna Marija Rezo […]
Eseje, priče i poeziju objavljuje u različitim časopisima i na portalima kao što su Manuskripte, Lichtungen, Der Spiegel, Zeit Online, Textland, Wespennest, Lettre International, Schreibheft, Die Horen, Zibaldone itd.
Dobila je niz stipendija i nagrada, bila „poet in residence“ Sveučilišta Duisburg-Essen 2019. godine kada je ovo sveučilište s njezinim romanom Olivas Garten dobilo nagradu „Jedno sveučilište – jedna knjiga“. Za prijevod romana Ivane Sajko Ljubavni roman nagrađena je zajedno s autoricom najvećom njemačkom nagradom za strane književnosti: Internationaler Literaturpreis 2018.
Za rad na romanu Olivas Garten (Eichborn 2013., džepno izdanje Ullstein 2017., prijevod na makedonski objavila izdavačka kuća Goten iz Skoplja 2014., prijevod na hrvatski pod naslovom Olivino nasljeđe objavila zagrebačka Fraktura 2015.) dobila je stipendiju Zaklade Robert Bosch.
Lučki grad na Jadranu poslužio je kao kulisa za opis malih i velikih ljudskih sudbina, istodobno i snova onih koji trguju, snimaju filmove, a od kojih je najmanje njih zadesila sreća. Zajedno s turistima europskoga visokog društva miješaju se izgnani Židovi, komunisti i ostali protivnici novonastalog poretka, a s njima i pridošlice i doušnici iz savezničkih zemalja. Čak i kad su ponosni na svoj grad kao omiljeno mjesto za snimanje njemačkih filmova, starosjedioci ne sumnjaju u njemačke filmske ekipe.
Iako već više od 12 mjeseci nisam posjetio grad u kojemu sam proveo tri prekrasne godine svojega života, moram reći da su uspomene još uvijek svježe i žive. Pečuh je grad koji se nalazi na obroncima planine Mecsek, a udaljen je 30-ak km od granice s Hrvatskom. Ima oko 165 tisuća stanovnika i peti je […]
Plaže, kavane i gostionice su pune; u luci uz ribarice na vezu su putnički parobrodi i vojni brodovi. Jednog jutra pronađen je i jedan leš. Malo je tragova i svi vode na različite strane. Mario Bulat počinje istraživati, ali se čini da svi već znaju više od njega.
Alida Bremer, Hrvatska matica iseljenika
