Putovima Pavla Vidasa
FOTO: Naslovnica
Radovan Tadej i Vjekoslava Jurdana predstavili su monografiju s dokumentarnim prilozima i znanstvenom raspravom o Pavlu Vidasu (1858. – 1928.) koji je tijekom svojega života, kao siromašni emigrant iz Hreljina u Hrvatskom primorju, putovao cijelim svijetom. Vrativši se u zavičaj, napisao je opsežan Životopis u kojem je detaljno i autentično opisao svoja putovanja.
“Hrvatska politička emigracija – HSS” prva je knjiga autora Ivana Tepeša koja je nastala kao završetak njegovog višegodišnjeg rada, i kao proširenje obranjene doktorske disertacije. Temeljem dostupnih izvora, znanstvene literature i publicistike, ovo djeluje prikazuje i analizira slabo istraženo područje političkog djelovanja Hrvatske seljačke stranke u iseljeništvu u razdoblju od završetka Drugoga svjetskog rata 1945. […]
Kao autentičan svjedok, Pavao Vidas pripovijeda o povijesnim, političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim prilikama, okolnostima i događajima u onodobnom hrvatskom društvu, kao i u Europi, Australiji, Južnoj Americi, Sjevernoj Americi te Južnoj Africi. U ovom izdanju autori su nastojali pokazati kojim načinima Pavao Vidas opisuje tu zanimljivu i složenu sliku svojega vremena i (ne)prilika koje je proživio diljem svijeta. Htjeli su ukazati na širinu Vidasove perspektive koja otkriva povijesne temelje (post)modernističke pokretljivosti i aktualne globalističke civilizacije.
“Konceptualizacija kritičkog izdanja rukopisa Pavla Vidasa koja uključuje dokumentarne priloge i znanstvenu raspravu o tekstu čini kritički pripremljen rukopis interesantnim široj stručnoj publici. Osobiti je doprinos završne studije Vjekoslave Jurdane, koja je i opsegom i sadržajem samostalna autorska studija, no povezano s ostalim objavljenim segmentima izdanja čini jedinstvenu cjelinu”, napisala je u recenziji prof. dr. sc. Estela Banov s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
U dosad objavljenoj 41 knjizi niza “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”, Glas Koncila omogućio je čitateljima da na jednom mjestu pronađu najvažnije katoličke intelektualce 20. stoljeća, piše IKA. Tako su objavljeni najvažniji naglasci njihova djelovanja i stvaranja u zauzimanju za dostojanstvo čovjeka, kršćanina i umjetnika. Svrha je biblioteke, u suvremenom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji niza […]
“Fenomen iseljeništva unutar korpusa hrvatske književnosti izrazito je zanimljivo područje, no ono se u hrvatskomu znanstvenoistraživačkom književnoteorijskom smislu, publicistički i kritički zasad marginalno tematizira. Osim navedene znanstvene problematizacije nedovoljno istražene građe koncepta hrvatskog iseljeništva, doprinos je ove monografije tim više što frekventnom području ove književnoteorijske problematike prilazi s dvaju gledišta. Fenomen iseljeništva proučava s gledišta teorije diskurzivnih književnoznanstvenih područja i polazi od istraživanja autobiografske i putopisne građe, te uže, sagledavajući problematiku njena književnopoetski intoniranog, estetičkog iskaza, ali i s gledišta povijesno-sociološkog, o smislu dokumentarističkog i povijesnoprovjerljivog pristupa individualiziranom iskazu svjedoka vremena. Ovom monografijom autori su ponudili smjernice za daljnja istraživanja problematike iseljeništva, koja je, čini se, neodvojiva od same književnosti”, recenzirala je doc. dr. sc. Sanja Grakalić Plenković s
Veleučilišta u Rijeci.
“Hrvatska emigrantska književnost nudi različite rukavce, a u ovom se djelu bogati jednom autobiografijom koja je po koječemu specifična. Radovan Tadej u uvodnom dijelu iznosi biografske podatke o Pavlu Vidasu te sumarno govori o genezi i recepciji njegova Životopisa, dok Vjekoslava Jurdana u opsežnoj studiji na kraju otkriva specifičnosti ovog teksta. Kontekstualizirajući Vidasovo djelo u hrvatsku putopisnu, emigrantsku i modernističku književnost, Vjekoslava Jurdana postavila je visoki cilj istraživanja i perom pedantne književne povjesničarke situirala jednog manje poznatog autora u cjelinu nacionalne književnosti. U teorijskom smislu kreće se u širokom luku od naratologije, genologije i teorije autobiografije do sadržajne, semiotičke i stilističke analize pojedinih fenomena. Sumirati književnoteorijska i književnopovijesna saznanja u jednoj studiji polazi za rukom samo vrsnim književnim i akademskim poslenicima. Trud dvaju autora i mukotrpan rad na rukopisu urodili su plodom značajnim ne samo za hrvatsku nacionalnu filologiju, već i hrvatsku kulturu”, napisao je u recenziji dr. sc. Tin Lemac, znanstveni suradnik i neovisni istraživač iz Zagreba.
Gospodina Brunu Milića posjetio sam u njegovoj obiteljskoj kući u Mortdaleu, u južnom dijelu Sydneya. Povod mog dolaska bio je upoznavanje sa skorim izdavanjem njegove druge knjige “Bijegom do slobode”, čija će promocija uslijediti za koji tjedan. Bruno Milić rođen je u ribarsko-ratarskoj obitelji 10. svibnja 1934. godine na Dugom otoku, u mjestu Sali, čiji […]
Oboje autora zajednički je sudjelovalo na nizu znanstvenih i stručnih skupova o iseljeništvu i migracijama. Među njima i na skupovima koje je organizirao IMIN.
