Počivao u miru
FOTO: HAZU
U petak je u Montrealu, u 94. godini života, preminuo liječnik Krešimir Krnjević. Rođen je 7. rujna 1927. u Zagrebu. Kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji te je osnovnu školu završio u Ženevi. U domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. Ponovno ju je napustio u travnju 1941. kada je Juraj Krnjević otišao u London kao član izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije.
U subotu je preminuo Slavko Čamba, zavičajni pjesnik i sakupljač etnografskog blaga. Kako navodi mrežna stranica Đurđevečka antologija, Čamba je rođen 31. kolovoza 1930. godine u Đurđevcu, gdje je završio građansku školu. Radio je kao poljoprivrednik na vlastitom imanju do 1950., kada je kao vojnik na služenju vojnoga roka u tadašnjoj JNA osuđen zbog „neprijateljske […]
Krešimir Krnjević gimnaziju je završio 1944. u Capetownu, a 1949. diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Edinburghu na kojem je 1953. doktorirao iz neurofiziologije. Postdoktorsko iskustvo stekao je radeći na University of Washington, Seattle, te na Australian National University, Canberra, Australija. Od 1964. djeluje na Sveučilištu Mc Gill u Montrealu, u početku kao gostujući profesor, potom redoviti. Godine 1978. postaje pročelnik Odjela na fiziologiju na tom sveučilištu (od 2001. profesor emeritus). Njegovom zaslugom ondje je radilo i mnogo mladih hrvatskih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković.
Krešimir Krnjević bavio se neurofiziologijom i proučavao je ulogu kemijske regulacije procesa u mozgu. Posebice su važna njegova otkrića djelovanja i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata, acetilkolina). Tijekom svoje znanstvene karijere bio je savjetnikom nekoliko klinika i znanstvenih instituta u Kanadi i Americi. Savjetnik je instituta za istraživanje mozga u Zagrebu. Bio je stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih časopisa kao npr. Nature i Science, član uredništva ili jedan od urednika te glavni urednik časopisa Canadian Journal of Physiology and Pharmacology. Objavio je više od 450 znanstvenih tekstova, oko 70 poglavlja u knjigama, sudjelovao na 200 međunarodnih znanstvenih skupova te održao preko 100 predavanja. Bio je jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika (od 1965. do 1978.), a za postignuća u znanosti nagrađen je s 14 međunarodnih znanstvenih priznanja.
Filip Vučak, veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj, preminuo je prije dva dana nakon teške bolesti u 70. godini života, objavilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova: “Pamtit ćemo ga kao vrsnoga diplomata koji je dao veliki doprinos razvoju hrvatske diplomacije od samog njezina početka, prvo kao načelnik službe za Zapadnu i Srednju Europu, za vrijeme […]
Od 1983. bio je počasni član Hrvatskog farmakološkog društva, a od 1991. počasni predsjednik i član Savjeta Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Od 1990. bio je i počasni predsjednik udruge Alma Matris Croatica Alumni u Quebecu. Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti izabran je 1992.
